U Crnoj Gori izgradnja novih solarnih i vjetroelektrana, ispituju se lokacije

Kako je saopšteno iz Ministarstva energetike i rudarstva, Memorandum će olakšati izradu i implementaciju nacionalne studije o pozicioniranju solarnih i vjetroelektrana u Crnoj Gori, kako bi se pomoću nje identifikovala niskokonfliktna područja za razvoj obnovljivih izvora energije, pišu crnogorski mediji.

Temelj za ovakvo istraživanje je nedavno objavljena studija procjene pontencijala opštine Nikšić za dobijanje energije iz sunca i vjetra.

Studija je pokazala da područja sa najmanjim konfliktnim potencijalom u ovoj opštini, a istovremeno sa srednjim ili visokim razvojnim potencijalom, mogu da ponude oko 40 MW električne energije iz vjetra i impresivnih 2,7 GW iz solara.

“Studija koja je imala za cilj mapiranje lokacija sa najvećim potencijalom za razvoj obnovljivih izvora električne energije na bazi vjetra i sunca je jedinstvena studija takve vrste sprovedena na području opštine Nikšić. Rezultati nam govore da ovo područje raspolaže značajnim resursom za razvoj obnovljivih izvora električne energije. U cilju sprovođenja daljih ispitivanja, Ministarstvo energetike i rudarstva će pružiti institucionalnu i stručnu podršku za potrebe izrade nacionalne studije koja će doprinijeti unaprijeđenju razvoja obnovljivih izvora električne energije i definisanju nacionalnih strategija za dostizanje klimatske neutralnosti”, rekao je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović.

Igor Vejnović iz The Nature Conservancy rekao je da su zahvalni Ministarstvu energetike i rudarstva na spremnosti da zajedno sa njima, Eko-timom i drugim partnerima u Crnoj Gori započne rad na nečemu što liči na proces koji se sprovodi u okviru REPowerEU plana kojim Evropska unija zahtijeva od zemalja članica da odrede takozvana područja za ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije.

“Potencijal za proizvodnju električne energije iz sunca i vjetra je neupitan. Pristup kakav je pametno mapiranje će nam omogućiti da dođemo do konkretnih brojki koliki je potencijal u megavatima i koje su to niskokonfliktne lokacije koje će podržati brzu i odgovornu zelenu tranziciju”, dodao je.

Milija Čabarkapa iz Eko-tima kazao je da su uvjereni da će ova saradnja izroditi mnoge benefite, kako za crnogorski elektroenergetski sistem tako i za očuvanje prirodnih vrijednosti.

“Naš zadatak će biti da uvažimo principe očuvanja biodiverziteta i osiguramo dobrobit za lokalnu zajednicu, da doprinesemo ispunjavanju obaveza Crne Gore po pitanju ispunjavanja klimatskih ciljeva, ali i da omogućimo kredibilne podatke o područjima koja pružaju optimalne uslove za razvoj projekata obnovljivih izvora energije”, rekao je Čabarkapa.

U sklopu ovog memoranduma Ministarstvo će pružiti institucionalnu podršku ispitivanjima izvodljivosti razvoja sistema za skladištenje energije na lokaciji Željezare Nikšić, a sve u cilju balansiranja solarnih i vjetroenergetskih resursa, kao nestabilnih izvora energije.

“Ovaj sistem bi se pouzdano punio električnom energijom iz mreže u trenucima viška, te bi vraćao energiju u mrežu kada je potrebno. Uspjeh ovog projekta mogao bi rezultirati stvaranjem demonstracionog centra za industriju s nultom neto stopom emisija u jugoistočnoj Evropi i šire, te bi mogao donijeti korist lokalnim zajednicama otvaranjem novih radnih mjesta u industriji čiste energije”, navode u Ministarstvu.

Kako dodaju, Crna Gora se, kao i ostatak svijeta, suočava sa izazovom kako u vremenu kriza klime i biodiverziteta sačuvati energetsku stabilnost, a da se krize dodatno ne prodube.

“Najveći doprinos emisijama gasova staklene bašte i rastu globalne temperature predstavlja upotreba fosilnih goriva, zato se kao mogući nosilac elektroenergetskog sistema Crne Gore u budućnosti izdvajaju pouzdane i sve dostupnije tehnologije proizvodnje električne energije iz sunca i vjetra. Energetska tranzicija ka obnovljivim izvorima energije kakvi su sunce i vjetar zahtjeva posebnu pažnju po pitanju njihovog pozicioniranja budući da ove tehnologije zauzimaju značajan prostor. Ukoliko se prostor ne odabere pažljivo to može proizvesti konflikte i dovesti u rizik biodiverzitet, kulturne, društvene i ekonomske vrijednosti nekog područja, što na kraju dovodi u pitanje realizaciju brojnih projekata zbog mogućeg otpora lokalnog stanovništva i stručne javnosti”, zaključuju u Ministarstvu.