Argentina i Brazil razgovaraju o rješenju regionalnog nedostatka plina

Preliminarni prijedlog o promjeni smjera gasovoda nije dobio podršku Bolivije, tvrde izvršni direktori i izvori, ostavljajući Brazil sve više izloženim volatilnim cijenama tečnog prirodnog gasa (LNG).

Brazil je nedavno jasno dao do znanja da će mu biti potreban plin iz Argentine, koja ima druga najveća nalazišta škriljaca na svijetu, kako bi izbalansirao opskrbu. Izvoz plina iz Bolivije, koja je nekad bila značajan proizvođač u regiji, brzo je opao i možda neće biti dostupan nakon 2029. godine, tvrde stručnjaci.

Najbrža i najjeftinija opcija za rješavanje regionalnog nedostatka može biti izvoz plina iz škriljaca Vaca Muerta u Argentini reverziranjem mreže bolivijskih gasovoda koja je do sada donosila plin prema jugu.

Međutim, vlada Argentine pod novim predsjednikom Javierom Mileiem prvo mora dovršiti ključne transportne projekte kako bi dovela svoj plin do granice s Bolivijom i izgradila komercijalni okvir potreban za pregovaranje o tarifama, tvrde izvršni direktori i stručnjaci uključeni u razgovore.

Vlada Bolivije i državna kompanija YPFB u posljednjih nekoliko mjeseci odbili su početni prijedlog Argentine i Brazila da plate naknadu za prolazak argentinskog plina kroz njihovo područje, rekla su tri izvršna direktora kompanija uključenih u proces.

Andska nacija predložila je da uvozi argentinski plin i preprodaje ga kompanijama u Brazilu, dodali su. Taj plan odbijen je od strane suprotne strane jer bi doveo do znatno većih troškova uvoza za Brazil.

"To je komercijalni problem", rekao je Mauricio Tolmasquim, glavni direktor za energetsku tranziciju u brazilskoj državnoj naftnoj kompaniji Petrobras (PETR4.SA), jednom od najvećih primatelja bolivijskog plina.

"Morate pronaći neki zajednički jezik", rekao je prošlog mjeseca na marginama konferencije CERAWeek u Houstonu.

Argentina želi riješiti domaće saobraćajne zastoje ove godine kako bi izbalansirala distribuciju plina i počela planirati izvoz. S druge strane, Bolivija mora pristati na pregovore o uslovima za prolaz plina.

Ako se to dogodi, argentinski plin mogao bi početi teći u Brazil sljedeće godine tokom sezone niske potražnje u Argentini, rekao je Alvaro Rios, direktor konzultantske firme Gas Energy Latin America.

Vlade Bolivije i Argentine te YPFB nisu odgovorili na zahtjeve za komentarom.

Cijene LNG-a dosegle su rekordnu visinu 2022. godine zbog invazije Moskve na Ukrajinu, ali su pale na najniži nivo u gotovo tri godine nakon slabije nego što se očekivalo potražnje zbog blage zime i visokih zaliha u SAD-u, Evropi i Japanu.

Petrobras bi radije primao više plina kako bi popunio svoj gasovod iz Bolivije, koji trenutno radi na otprilike 60% kapaciteta, rekao je Tolmasquim.

"Ako Bolivia može povećati (opskrbu) za Brazil, to bi bilo savršeno jer onda možemo pronaći drugi način za donošenje plina iz Argentine, (kao što je) izgradnja još jednog gasovoda prema jugu Brazila ili možemo koristiti LNG", dodao je.

Međutim, andska nacija do prošle godine nije mogla ispuniti dogovorene količine s Brazilom. Petrobras je u decembru pristao izmijeniti svoj ugovor o bolivijskom plinu kako bi zadržao uvoz do maksimalno 20 miliona kubičnih metara dnevno. Ugovor je također omogućio sezonsku fleksibilnost i produžio vremenski okvir za postizanje ukupne opskrbe, rekla je firma.

Argentina, drugi najveći primatelj bolivijskog plina, planira prestati s uvozom u oktobru ako dovrši proširenje vlastite gasne mreže kako bi dovela više plina iz polja Vaca Muerta u svoje sjeverne provincije, rekli su davatelji plina.

Zemlja također pokušava napredovati u dva velika LNG projekta, jedan od strane malezijskog Petronasa i državne firme YPF, te drugi od proizvođača nafte i plina Tecpetrola.

"Trenutna prepreka je na argentinskim gasovodima. Žele pregovarati s Bolivijom, ali prvo moraju preokrenuti protok svojih vlastitih gasovoda i osigurati plin do granice. Također moraju raditi na tarifama i propisima", rekao je Rios.

Pad opskrbe Bolivijom pao je na samo 2 miliona kubičnih metara dnevno (mcm/d), djelić od argentinske potrošnje od 130 mcm/d, rekao je Ricardo Markous, izvršni direktor Tecpetrola, koji proizvodi plin u Argentini i Boliviji.

Povećanje izvoza plina iz Bolivije, čija je proizvodnja u posljednjih osam godina pala za oko 45% na otprilike 34 mcm/d, malo je vjerojatno u idućim godinama, rekao je Rios.

"Bolivija do 2029. više neće imati plina za izvoz jer će domaća potražnja biti jednaka kapacitetu proizvodnje. Pad proizvodnje ubrzava se svake godine", dodao je.

Njegov pad očekuje se da će povećati pritisak za alternativne izvore opskrbe, rekli su stručnjaci i izvori, posebno ako cijene LNG-a, koji su u posljednjih nekoliko godina bili alternativa za Brazil i Argentinu, ponovno porastu.