Najava novog italijanskog poreza na izvoz plina od 2,19 eura po megavatsatu stavlja evropsko unutrašnje tržište plina na rub kolapsa, upozorio je Bernhard Painz, član Uprave austrijske kompanije AGGM koja upravlja tamošnjom plinskom infrastrukturom.
- Nadamo se da će italijanski prijedlog poslužiti kao poziv na buđenje Evropskoj komisiji da se konačno pozabavi njemačkim porezom na skladište plina – apelirao je Painz, ciljajući na odluku njemačke Vlade od ljetos da se na izvoz iz njemačkih skladišta plina naplaćuje uz naknadu od 0,59 eura po megavatsatu. Obje odluke, uz uvjet da Italija ispuni spomenutu namjeru, bacaju u očaj Austriju koja se opskrbljuje plinom s njemačkog i talijanskog tržišta, nakon što je odbacila uvoz ruskog plina. No, spomenuto dodatno oporezivanje trgovine plinom tiče se i svih drugih zemalja u okruženju, uključujući i Hrvatsku.
Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić ocjenjuje za Jutarnji list kako nameti Italije i Njemačke na transport plina mogu utjecati na cijene plina koje trgovci plasiraju na naše tržište, ali, ističe, takav razvoj događaja nije izgledan u uvjetima uobičajene potrošnje plina u narednim sedmicama i mjesecima.
- Naše jedino skladište plina je zapunjeno, a kretanja cijena plina na burzama zasad ne pokazuju znakove koji bi mogli zabrinjavati. Što će biti na proljeće, nezahvalno je prognozirati. Kada su u pitanju dodatni nameti na trgovinu plinom, cijenu transporta plina u nas, uključujući i cijene na interkonekcijama, određuje Plinacro prema metodologiji koju donosi Hrvatska energetska regulatorna agencija. No, i HERA-ina metodologija mora biti usklađena s direktivama EU o sprovođenju zajedničke energetske politike. Usklađivanje s direktivama provjerava ACER, regulatorna agencija Europske unije. Prema tome, očekujem da nadležne institucije Evropske unije ispitaju sve te namete na transport plina unutar EU koji su dosad uvedeni, kao i one koje bi netko uveo, i donese odgovarajuće odluke. Prije tih odluka nezahvalno je bilo što komentirati – kazao nam je Pudić.
U pozadini spornih poteza Njemačke i Italije su pokušaji tamošnjih regulatora da firmama koje su nakon napada Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. nabavljale plin po višestruko većim cijenama od onih koje su bile na tržištu ranijih godina, pomognu smanjiti gubitke. Prema računicama talijanskih medija, primjerice, tamošnja državna agencija GSE napunila je u ljeto 2022. skladišta plina kupujući plin po cijeni od 224 eura za megavatsat, potrošivši ukupno oko četiri milijarde eura, prenosi SEEbiz. Za usporedbu, u srijedu se na nizozemskoj burzi plinom trgovalo po cijeni od 32 eura za megavatsat.
Budući se GSE u spomenutim transakcijama, prema talijanskim medijima, nije zaštitila od burzovnog pada cijena plina, do kojeg je kasnije i došlo, i to oštrog, sada tamošnji regulator Arera nastoji pomoći agenciji nametom na izvoz plina koji bi stupio na snagu 1. aprila iduće godine.
Kina tvrdi da je pronašla najveće nalazište zlata na svijetu
