Ukrajina i Rusija vodile su nekoliko 'plinskih ratova', koji su između ostalog rezultirali ruskom obustavom isporuka plina Kijevu u zimi 2009. godine i smanjenim obujmom tranzita plina kroz Ukrajinu. Situaciju je dodatno zaoštrila ruska aneksija Krima u kontekstu koje su ruski Gazprom i ukrajinski Naftogaz pred arbitražnim sporom za komercijalne sporove u Stockholmu pokrenuli spor vezan za isporuke i tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu.
Dvije su kompanije međusobno potraživale na desetke milijardi dolara a sud je u veljači ove godine presudio da Gazprom mora Naftogazu isplatiti neto 2,6 milijardi dolara odštete zbog smanjenog obujma tranzita plina. Ukupna je dosuđena odšteta iznosila 4,63 milijarde dolara a konačni je iznos rezultat oduzimanja neplaćenih računa za plin isporučen Ukrajini.
Sud je u prethodnim presudama odbacio zahtjev Gazproma vezan za klauzulu po kojoj Naftogaz mora platiti minimalan obujam plina čak i ako ga ne preuzme. Gazprom se žalio na presudu arbitražnog suda a u Naftogazu tvrde da se ona ne može provesti u djelo. Stoga su pred sudovima nekoliko europskih zemalja pokušali ishoditi zapljenu Gazpromove imovine. Tako su prošlog tjedna zatražili zapljenu Gazpromovih dionica u Sjevernom toku, velikom cjevovodu kojim se ruski plin preko Baltičkog mora isporučuje u Njemačku. U Nizozemskoj su pak zatražili sudsku zapljenu Gazpromove imovine u toj zemlji, prenosi Hina.
"Sud u Nizozemskoj prihvatio je zahtjeve" da se dionice i dugovi podružnica vežu za Gazprom, čime se sprečava njihov transfer bez sudske dozvole, objavili su iz ukrajinske tvrtke. "Pritom je šest od sedam Gazpromovih nizozemskih podružnica odbilo surađivati sa sudskim službenicima. To ne utječe na valjanost vezivanja", dodaje se u priopćenju Naftogaza.
Energetika.ba
Potpisan ugovor o izgradnji vjetroparka “Ljubuša”
U narednim danima sastanak nadležnih o poskupljenju struje u RS
