Turska bi mogla smanjiti uvoz plina iz Rusije i Irana

Washington je javno vršio pritisak na saveznike, uključujući članicu NATO-a Tursku, da prekinu energetske veze s Moskvom i Teheranom. Na sastanku u Bijeloj kući 25. septembra, američki predsjednik Donald Trump pritisnuo je turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da smanji kupnju ruske energije.

Diverzifikacija opskrbe također bi ojačala energetsku sigurnost Turske i podržala njezine ambicije da postane regionalno plinsko središte. Ankara ima za cilj ponovno izvesti uvezeni ukapljeni prirodni plin i vlastitu proizvodnju plina u Europu, dok će ruski i iranski plin koristiti u zemlji, rekli su analitičari.

„Turska je signalizirala da će iskoristiti (globalno) obilje ukapljenog prirodnog plina“, rekao je Sohbet Karbuz iz Mediteranske organizacije za energiju i klimu sa sjedištem u Parizu.

Rusija ostaje najveći dobavljač plina Turskoj, ali njezin je udio na tržištu pao s više od 60% prije dvije decenije na 37% u prvoj polovici 2025. Većina europskih zemalja zaustavila je uvoz nakon invazije Moskve na Ukrajinu 2022. godine.

Ugovori s Rusijom bliže se isteku

Dugoročni ugovori Rusije o naftovodima s Turskom za isporuku 22 milijarde kubičnih metara (bcm) godišnje putem plinovoda Plavi tok i Turski tok bliže su isteku. Iranski ugovor od 10 milijardi kubičnih metara istječe sredinom sljedeće godine, dok ugovori Azerbajdžana, ukupno 9,5 milijardi kubičnih metara, traju do 2030. i 2033. godine.

Iako će Turska vjerovatno produžiti neke od ovih ugovora, vjerojatno će tražiti fleksibilnije uvjete i manje količine kako bi povećala raznolikost svoje opskrbe, rekao je Karbuz, prenosi SEEbiz.

Istodobno, Turska brzo širi alternativne izvore. Državna firma TPAO povećava proizvodnju iz lokalnih plinskih polja, dok su državne i privatne tvrtke proširile terminale za uvoz LNG-a kako bi dovele plin iz SAD-a i Alžira.

Domaća proizvodnja i ugovoreni uvoz LNG-a trebali bi premašiti 26 milijardi kubičnih metara godišnje od 2028. u odnosu na 15 milijardi kubičnih metara ove godine, prema izračunima Reutersa.

Uvoz LNG-a iz SAD-a udvostručit će se

To bi pokrilo više od polovice turske potražnje za plinom od oko 53 milijarde kubičnih metara, smanjujući jaz za uvoz plinovodima na oko 26 milijardi kubičnih metara - znatno ispod 41 milijarde kubičnih metara trenutno ugovorenih isporuka iz Rusije, Irana i Azerbajdžana zajedno.

Kako bi podržala ovu promjenu, Turska je potpisala niz LNG ugovora s američkim dobavljačima u vrijednosti od 43 milijarde dolara, uključujući 20-godišnji ugovor s Mercurijom u septembru.

Zemlja je izgradila godišnji kapacitet uvoza LNG-a od 58 milijardi kubičnih metara, dovoljno da pokrije cijelu svoju potražnju, prema turskoj energetskoj burzi.

Unatoč tome, ruski plin i dalje teče punim kapacitetom, a Kremlj je izjavio da je suradnja s Ankarom i dalje snažna.

Budući da Turskoj treba manje ruskog plina, BOTAS bi, teoretski, mogao zaustaviti uvoz iz Moskve za dvije do tri godine, rekao je Aleksej Belogorjev iz moskovskog Instituta za energetiku i financije.

„Međutim, to neće učiniti, jer je ruski plin konkurentan po cijeni i stvara višak koji BOTAS može koristiti za pritisak na druge dobavljače“, rekao je Belogorjev.

Turski ministar energetike Alparslan Bayraktar rekao je u televizijskom intervjuu u oktobru da Turska mora nabavljati plin od svih dostupnih dobavljača, uključujući Rusiju, Iran i Azerbajdžan, ali je napomenuo da američki LNG nudi jeftinije alternative.

Ministarstvo energetike odbilo je komentirati buduće ugovore o opskrbi i cijene. Ruski monopol na izvoz plinovoda Gazprom nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Turska bi mogla koristiti ruski i iranski plin kod kuće, izvoziti vlastitu proizvodnju i ponovno izvoziti uvezeni LNG nakon što Europa zabrani uvoz ruske energije do 2028., rekao je Karbuz.

Turski BOTAS već je potpisao ugovore o opskrbi Mađarske i Rumunije malim količinama plina u svom nastojanju da postane regionalno središte za trgovinu plinom.

Osim plina, Ankara ima duboke veze s Moskvom. Ruski Rosatom gradi prvu tursku nuklearnu elektranu, a Moskva je također glavni dobavljač sirove nafte i dizela u zemlji.