Više članica EU-a, među njima i Njemačka, traži blaža pravila obnove zaliha plina

Pravila koja su uvedena kao odgovor na poremećaj opskrbe zbog rata u Ukrajini nalažu zemljama članicama da se skladišni kapaciteti napune do razine od 90 posto do novembra, a postoje i međukoraci u količinama koje trebaju biti u skladištima za mjesece februar, maj, juli i septembar.

Ove je sedmice cijena plina na referentnom europskom tržištu u Nizozemskoj došla na najvišu dvogodišnju razinu od gotovo 60 eura za megavat-sat.

“Mi podupiremo manje striktne zahtjeve o zalihama. Više fleksibilnosti može polučiti manjim pritiskom na punjenje svih skladišta jednako, a onda i do normalizacije tržišta”, izjavio je glasnogovornik njemačkog ministarstva za gospodarstvo i klimatska pitanja.

Ideju podržavaju i neke druge zemlje, uključujući Francusku, koje smatraju da postavljeni ciljevi šalju jasan signal tržištu da je kupnja obvezna što diže cijenu, prenose Financije hr. Slično razmišljaju i u Italiji.

Europska komisija radi na pripremi prijedloga da se produlji obveza punjenja prema sadašnjim pravilima i nakon 2025. godine, no nije dala nikakav komentar o tome je li spremna na fleksibilnost oko ciljeva za ovu godinu.

Uslijed hladnije zime skladišta plina u EU su ove sedmice pala na razinu popunjenosti od 46 posto. Hrvatska je među zemljama s najmanjim trenutnim zalihama koje su na 28 posto.

U Njemačkoj su na 46 posto, Italiji na 57 posto te Francuskoj na 28 posto.

Glasnogovornik nizozemskog ministarstva energetike kaže da će se ta zemlja zalagati da određena razina popunjenosti skladišta bude ambicija umjesto obveze.

Prema izračunu Reutersa, spuste li se zalihe plina u EU do kraja zime na oko 35 posto, trošak popunjavanja do razine od 90 posto prema sadašnjim cijenama bi ukupno iznosio oko 36 milijardi eura.