Odluka Saveznog suda Njemačke, prema kojoj gradovi mogu zabraniti vožnju zastarjelim vozilima na dizelsko gorivo, uzdrmala je najveću zemlju Evropske
Odluka Saveznog suda Njemačke, prema kojoj gradovi mogu zabraniti vožnju zastarjelim vozilima na dizelsko gorivo, uzdrmala je najveću zemlju Evropske unije i njezine automobilske kompanije.
Sud nije potpuno zabranio vožnju automobila na dizelsko gorivo, jer oni čine trećinu od ukupno 45 miliona vozila u Njemačkoj, ali je omogućio gradskim vlastima da ograniče njihov dolazak u urbana središta, tamo gdje je zagađenje zraka najveće.
Prodaja dizelaša
I prije Njemačke digle su se i ostale zemlje Evropske unije, ali još niko nije spreman da ode tako daleko. Prodaja automobila s dizelskim motorima u svijetu je naglo pala, a mi smo kontaktirali naše stručnjake da nam odgovore na neka od zanimljivijih pitanja vezanih za ovu temu.
Osman Lindov, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu, u razgovoru za Avaz.ba kaže da Nijemci nisu prvi nominirali ovu odluku za dizelaše.
– Prije njih je još nekoliko gradova krenulo ovim putem, a razlog su PM čestice koje su znatno više prisutne kod dizela, nego kod benzinaca. Ovaj trend će se sigurno nastaviti, s tim da neće ići tako brzo. Očekujem da Njemačka “pripremi” svoje gradove za ovu odluku, prije svega mislim da će prvo podići nivo javnog prijevoza i alternativnih vidova prijevoza pa tek onda donijeti konačnu odluku za sva vozila – kaže Lindov.
Zanimalo nas je hoće li će se ovakva praksa proširiti i na ostale zemlje Evrope, odnosno hoće li se može očekivati nešto slično i u Bosni i Hercegovini.
– Vjerovatno hoće, ali ne tako brzo jer postoje predradnje za ovakve odluke. U BiH ovakvu odluku mogu donijeti jedino neodgovorne osobe radi popularizacije, a nikako radi nečeg drugog, jer naši gradovi nisu pripremljeni za to. U bh. gradovima, gdje mi prodajemo tramvaje zbog PDV-a, ova odluka bila bi suluda, ali ovo je BiH i sve je moguće – smatra Lindov.
On kaže da bi u BiH, gdje nema nijedan električni bus, ili imamo dva električna vozila, ovo bila baš “prava” odluka.
– Mi trenutno imamo normu Euro 4 za uvoz polovnih vozila. Ono što bismo mogli sasvim opravdano uraditi da nam se ne bi desila “poplava” ovih vozila jeste da podignemo prag uvoza na Euro 5. U dobroj mjeri bismo se zaštitili od prekomjernog zagađenja, odnosno spriječili bismo nagli porast uvoza ovih vozila, jer će se sigurno desiti pad njihove cijene na evropskom području – dodao je Lindov.
Stručna analiza
Naš sagovornik kaže da je u BiH tržište tako razvijeno da neće doći do poremećaja u kupovini „polovnjaka“.
– Svakako da će cijena takvih vozila padati, ali bitno je da se ovo stručno analizira i donese valjana stručna odluka. No, kako nije do sada, neće ni od sada biti pitana struka, niti će se napraviti posebna stručna analiza ovog ‘problema’ – smatra Lindov.
Naš drugi sagovornik Adnan Tatarević, sudski vještak i stručnjak u Institutu za saobraćaj i komunikacije, smatra da najnovija odluka suda u Njemačkoj može imati određenog utjecaja i na Bosnu i Hercegovinu, ali ne u nekoj značajnijoj mjeri.
– Očekivano je da će i ostale zemlje Evropske unije krenuti za sličnim mjerama, no smatram da je još rano, usljed ovakve socijalne situacije u Bosni i Hercegovini, nešto poduzimati u tom smjeru. Ono gdje mi svakako možemo uraditi više je određena stimulacija kod kupovine novijih vozila (manji porez, takse za zaštitu okoliša i sl.) i, također, promocija ekološki prihvatljivijih pogonskih goriva, prije svega tečnog plina (LPG), čega imamo sve više na našim cestama – kaže Tatarević.
Drugi problemi
Naglašava da mi u Bosni i Hercegovini nemamo toliko velikih gradova koji imaju problema sa zagađenjem zraka u velikoj mjeri, te dodaje da bi se trebalo poraditi na mnogo većim zagađivačima u odnosu na vozila.
– Prije svega treba zabraniti upotrebe čvrstih goriva (uglja) u grijnoj sezoni promocijom i subvencioniranjem plina za te namjene, koji je ekološki prihvatljiv. Nažalost, veoma često se donose ad hoc mjere oko ograničavanja kretanja vozilima, iako se ne znaju konkretni i kvantitativni utjecaji vozila na zagađenje okoliša – smatra Tatarević.
Ni Tatarević, kao uostalom ni Lindov, ne vjeruje da će doći do značajnijeg porasta uvoza vozila na dizelski pogon, ali ni do smanjenja cijena takvih automobila.
– Prema ranijim iskustvima, kod promjene granice uvoza s Euro 3 norme na Euro 4 nije bilo neke naročite promjene u povećanju ili smanjenju cijene vozila, tako da sam mišljenja da se ni u ovom slučaju neće ništa značajnije promijeniti – dodao je Tatarević za Avaz.
Energetika.ba / Avaz