Energetika.ba
Gas

Kako je gasovod od 11 milijardi dolara podijelio NATO i EU u vrijeme krize

Autor: Energetika.ba
Kako je gasovod od 11 milijardi dolara podijelio NATO i EU u vrijeme krize

Podmorski gasovod, koji je predviđen za isporuku gasa iz Rusije u Njemačku, postao je upravo ono što su dvije zemlje oduvijek govorile da nikada neće biti - oružje u geopolitičkoj krizi.

Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina i nekoliko država članica Evropske unije žestoko su se protivile gasovodu otkako je prvi put najavljena njegova gradnja 2015. godine, upozoravajući da će projekt povećati utjecaj Moskve u Evropi.

Gasovod od 1.200 kilometara završen je u septembru i sada čeka konačnu certifikaciju. Međutim, iako još nije u funkciji, već djeluje kao ogroman klin između tradicionalnih saveznika u vrijeme velikih tenzija između Rusije i Zapada.

Prema mišljenju stručnjaka, to je samo po sebi pobjeda ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Kristine Berzina, viša saradnica njemačkog Marshall fonda Sjedinjenih Američkih Država, nestranačkog istraživačkog centra, rekla je da je Moskva imala koristi od ove drame.

"Sve u vezi s gasovodom Sjeverni tok 2 je pobjeda Rusije. S obzirom na to da je cilj Rusije da podijeli sve, ako želi da razbiju jedinstvo u Evropskoj uniji i NATO-u, ovaj gasovod im je divna prilika", rekla je Berzina za CNN.

Godinama su i Rusija i Njemačka tvrdile da je gasovod čisto poslovno preduzeće i da nema nikakve veze s politikom. Međutim, u centralnoj i istočnoj Evropi, gdje snabdijevanje gasom iz Rusije igra ključnu ulogu u proizvodnji električne energije i grijanju kuća, malo je tema koje su više političke od energetske sigurnosti. S obzirom na to da su cijene prirodnog gasa već blizu rekordno visokih, mnogi strahuju da bi daljnje napetosti mogle uzrokovati još više bola evropskim potrošačima.

I dok je Rusija poricala da koristi energiju za vršenje pritiska na Evropu, Međunarodna agencija za energetiku je okrivila Moskvu da je smanjivanjem isporuke doprinijela evropskoj krizi cijena gasa.

"SAD i Evropa se pripremaju za mogućnost da bi Rusija mogla smanjiti svoj izvoz gasa u Evropu kako bi uzvratila za sve moguće sankcije. Bidenova administracija je u redovnim razgovorima s nizom zemalja u Evropi, na Bliskom istoku i u Aziji o povećanju proizvodnje tečnog prirodnog gasa u Evropi u slučaju da ruska invazija na Ukrajinu dovede do nestašice gasa", kazalo je za CNN više američkih zvaničnika upoznatih o diskusijama.

Kao najveći ruski kupac gasa, Njemačka nije bila voljna da iskoristi gasovod da izvrši pritisak na Moskvu. Prije manje od dvije sedmice, njemačka ministrica odbrane Christine Lambrecht upozorila je protiv uvlačenja Sjevernog toka 2 u sukob. Ipak, kako su se tenzije između Rusije i Zapada podigle zbog Ukrajine, Nijemci su tiho odbacili tu tvrdnju. Pod pritiskom SAD-a, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock priznala je prošle sedmice da bi gasovod Sjeverni tok 2 mogao biti uključen u paket sankcija Rusiji zbog njene umiješanosti u Ukrajinu.

U isto vrijeme, Sjedinjene Američke Države su donekle smanjile svoje glasno protivljenje gasovodu. Ranije ovog mjeseca Senat SAD-a je izglasao zakon republikanskog senatora Teda Cruza iz Teksasa o sankcionisanju entiteta povezanih sa Sjevernim tokom 2. Glavni argument Bidenove administracije bio je da bi sankcije na gasovodu potkopale napore SAD-a da odvrati rusku prijetnju dajući Zapadu manje utjecaja.

Ukrajina i druge zemlje Istočne Evrope upozorile su da bi novi naftovod mogao učiniti region ranjivijim na ruske hirove.

Sporovi vezani za cijene energenata muče odnose između Rusije i Ukrajine još od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, pri čemu je Rusija u nekoliko navrata smanjivala isporuke gasa Ukrajini. U ovom trenutku, Rusiji je potrebna Ukrajina, jer velika količina gasa koji prodaje Evropi i dalje teče ka ostatku kontinenta preko teritorije Ukrajine.

Zaobilazeći Ukrajinu, Sjeverni tok 2 bi Rusiji olakšao izolaciju Ukrajine.

Ono što situaciju čini još složenijom je odluka Njemačke da ne isporučuje oružje Ukrajini. Dok je nekoliko drugih zemalja NATO-a, uključujući SAD, Veliku Britaniju i Češku, reklo da će slati oružje u tu zemlju, Njemačka je to do sada odbijala, što je izazvalo kritike ukrajinskih zvaničnika.

Gasovod je posebno vrijedan za Rusiju, koja se oslanja na izvoz nafte i gasa za više od 40 posto svojih državnih prihoda. Ako bude operativan, isporučivao bi 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje direktno iz Rusije u Evropu. Gazprom, ruska državna kompanija koja posjeduje gasovod, saopštio je da je njegova prosječna izvozna cijena bila 280 dolara za 1.000 kubnih metara gasa 2021. godine, što znači da bi novi gasovod mogao vrijediti više od 15 milijardi dolara godišnje.

Gazprom je već uložio oko 11 milijardi dolara u projekt.

Andrej Kortunov, generalni direktor ruskog Vijeća za međunarodne poslove, rekao je da Moskva na projekt Sjeverni tok gleda kao na test strateške autonomije EU od Sjedinjenih Američkih Država.

"Ako projekt Sjeverni tok 2 propadne, što je moguće, to bi poslužilo kao potvrda ove percepcije da Evropa nije pouzdan partner i da ne možete raditi s Evropskom unijom, jer oni ne mogu ništa da se dogovore i ne mogu da naprave bilo kakvu odluku. Dakle, ako želite da se nešto postigne, trebali biste otići u Washington", rekao je Kortunov.

Rusija je više puta upozoravala Zapad da ne uvlači Sjeverni tok 2 u političku krizu. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da su pokušaji politizacije pitanja Sjevernog toka 2 bili kontraproduktivni.

Dok je naftovod izuzetno vrijedan za Putina, sumnja se da bi mogao igrati odlučujuću ulogu u uvjeravanju da smanji sve planove za prelazak ukrajinske granice.

"Ako ne uspije, to će biti veliki gubitak za Gazprom i rusku ekonomiju, ali nije da će Rusi reći u redu, možete nastaviti proširenje NATO-a, ali sve dok je Sjeverni tok 2 operativan, to je u redu", rekao je Kortunov.

Energetika.ba / Klix.ba