Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle, što je posljedica američkih sankcija na izvoz venezuelanske nafte i naznaka smanjenja proizvodnje u SAD-u i članicama OPEC-a.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 1,8 posto, na 62,75 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,9 posto, na 55,25 dolara.
Rast cijena nafte posljedica je, među ostalim, američkih sankcija protiv venezuelanske državne naftne kompanije PDVSA zbog političkih previranja u toj zemlji.
– Najnovije sankcije SAD-a mogle bi izravno blokirati oko 500.000 barela dnevno venezuelanskog izvoza u SAD. Dodatnih 350.000 barela dnevno venezuelanske proizvodnje nafte ugroženo je nedostatkom američkih razrjeđivača, što je rezultat trenutne zabrane izvoza tog američkog proizvoda – procjenjuju analitičari investicijske banke Citi.
Podršku cijenama pružio je u petak i podatak tvrtke Baker Hughes da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u pao već četvrti put u posljednjih pet tjedana, i to za 15 postrojenja, na ukupno 847, najnižu razinu od svibnja prošle godine.
Premda je u SAD-u trenutno znatno više aktivnih postrojenja nego u istom lanjskom razdoblju, kada ih je bilo 765, u ovoj godini je moguće smanjenje broja aktivnih postrojenja.
Dio proizvođača, naime, planira srezati proizvodnju jer očekuje niže cijene nafte nego prošle godine.
Tim više što je proizvodnja sirove nafte u SAD-u dosegnula rekordnih 11,9 milijuna barela dnevno, što je dosad najviša razina proizvodnje jedne zemlje u svijetu.
Od siječnja prošle godine proizvodnja u SAD-u skočila je za 2,4 milijuna barela dnevno, što na tržištima izaziva strah od prekomjerne ponude.
Posebice stoga što se usporava rast globalnog gospodarstva, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za energentima.
Prošloga je tjedna objavljen niz podataka koji ukazuje na usporavanje rasta kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, javlja SEEbiz.
I dok to pritišće cijene, podršku im pruža smanjenje proizvodnje Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih partnera na čelu s Rusijom, sukladno lanjskom dogovoru o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno.
Istraživanje Reutersa pokazalo je da je OPEC u siječnju proizveo 30,98 milijuna barela dnevno, što je za 890 tisuća barela manje nego u prosincu.
Podršku cijenama pruža i nada ulagača u trgovinski dogovor između SAD-a i Kine, što bi moglo pozitivno utjecati na stabilizaciju kineskog, ali i globalnog gospodarstva.
Nakon što je u četvrtak u Washingtonu završen još jedan krug pregovora između SAD-a i Kine, obje strane poslale su optimistične poruke.
Predsjednik SAD-a Donald Trump kazao je kako mu je kineski predsjednik Xi Jinping u pismu poručio kako se nada da će se dvije strane naći na pola puta i postići dogovor do roka 1. ožujka.
Trump je poručio i da će se uskoro sastati sa Xi Jinpingom kako bi pokušali postići opsežan trgovinski dogovor nakon što su američki pregovarači poručili da su razgovori značajno napredovali.
I kineska delegacija poručila je da je u razgovorima postignut značajan napredak, no detalji se tek očekuju.
Ipak, mnogi su analitičari i dalje skeptični jer nisu uvjereni da Kina i SAD mogu premostiti velike razlike po nizu pitanja, od intelektualnog vlasništva do transfera tehnologija.
Energetika.ba / FENA
Potpisan ugovor o izgradnji vjetroparka “Ljubuša”
