
Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, drugoga zaredom, i to oko 3 posto, što je posljedica zaoštravanja trgovinskog rata između SAD-a i Kine, najave OPEK-a o povećanju proizvodnje i primirja u Gazi.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 2,8 posto, na 62,73 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,2 posto, na 58,90 dolara. To su njihove najniže nivoe od maja.
Cijene su najviše pale u petak, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp poručio da će od 1. novembra uvesti dodatne 100-postotne carine na uvoz kineskih proizvoda, kao i ograničenja na izvoz svih strateških softvera u Kinu.
Trump je poručio da na taj način reagira na izuzetno agresivan trgovinski stav Kine i da više nema razloga za sastanak s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, koji se trebao održati za dvije sedmice.
Trumpove poruke uslijedile su nakon što je Kina najavila pojačane kontrole izvoza rijetkih metala, a taj potez Pekinga uslijedio je nakon što su neki američki političari pozvali da se proširi zabrana na izvoz čipova u Kinu.
Zaoštravanje trgovinskog rata između SAD-a i Kine moglo bi usporiti rast svjetske ekonomije, a time i potražnje za energentima.
Osim toga, cijene nafte skliznule su zbog smirivanja napetosti na Bliskom istoku. Naime, predstavnici Hamasa i Izraela potpisali su u četvrtak sporazum o primirju, prema kojemu bi Hamas pustio na slobodu taoce koje drži zatočene već dulje vrijeme, dok bi se izraelske oružane snage trebale povući iz Gaze i omogućiti ulazak konvoja s humanitarnom pomoći.
Obustava sukoba mogla bi označiti početak normalizacije prometa, a time i prolaska tankera kroz Crveno more i Sueski kanal.
Uz to, nedavno su Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEK) i njezini saveznici odlučili da će i u studenom povećati proizvodnju za 137 tisuća barela dnevno, kao i u oktobru.
„Niz čimbenika izazvao je pad cijena nafte, pri čemu je Trampova najava velikih carina na uvoz kineskih proizvoda tek posljednji u nizu. Tu su i povećanje proizvodnje OPEK-a, povećana proizvodnja u Sjevernoj i Južnoj Americi, smanjenje geopolitičkih rizika nakon sporazuma o primirju u Gazi...”, objašnjava Endrju Lipov, predsjednik u kompaniji Lipov Oil Asocietes.