Cijene nafte pale su u srijedu na najniži nivo u više od četiri godine zbog zabrinutosti oko potražnje, potaknutih eskalacijom trgovinskog rata između SAD-a i Kine, dviju najvećih svjetskih ekonomija, te očekivanjem povećane ponude.
Terminski ugovori na Brent naftu pali su tako za 2,38 dolara, odnosno 3,79 posto, na 60,44 dolara po barelu, dok su oni na sirovu naftu West Texas Intermediate bili u minusu 4,13 posto i pali na 57,12 dolara. Oba ugovora dotaknula su najniži nivo od februara 2021. godine.
I Brent i WTI nafta, piše Reuters, bilježe pad već pet dana zaredom, odnosno otkako je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio opsežne carine na većinu uvoza, što je izazvalo zabrinutost da bi globalni trgovinski rat mogao usporiti privredni rast i smanjiti potražnju za gorivom.
Trumpove carine od 104 posto na kinesku robu stupile su na snagu u srijedu, dodavši dodatnih 50 posto na postojeće carine nakon što Peking nije ukinuo svoje protumjere na američku robu do utorka u podne, što je bio rok koji je postavio Trump, prenose Financije hr.
Peking je obećao da se neće povinovati onome što je nazvao američkom ucjenom.
“Agresivan odgovor Kine smanjuje šanse za brzi dogovor između dviju najvećih svjetskih ekonomija, što potiče sve veći strah od gospodarske recesije na globalnoj razini”, izjavila je Ye Lin, potpredsjednica za tržišta naftnih roba u firmi Rystad Energy.
“Rast kineske potražnje za naftom od 50.000 do 100.000 barela dnevno mogao bi biti ugrožen ako se trgovinski rat nastavi dulje vrijeme, no snažniji poticaji za jačanje domaće potrošnje mogli bi ublažiti gubitke”, dodala je.
Pad cijena nafte dodatno je pogoršala prošlotjedna odluka OPEC+-a, skupine koju čine Organizacija zemalja izvoznica nafte i saveznici uključujući Rusiju, da u maju poveća proizvodnju za 411.000 barela dnevno – potez za koji analitičari smatraju da bi mogao gurnuti tržište u višak ponude.
Koncesija za solarnu elektranu Nova u Trebinju
