Ina ove godine najprofitabilnija regionalna naftna kompanija

Nedavno objavljivanje rezultata za prvih devet mjeseci ove godine dobra je prilika za detaljniju analizu poslovanja Ine, Petrola i Naftne industrije Srbije, glavnih igrača na naftnom tržištu regije.

Iz podataka je jasno da je Ina ove godine najprofitabilnija, da je Petrol prednjačio po prihodima, a da je Naftna industrija Srbije rezultatima poprilično podbacila, prenosi Poslovni.hr.

Analitičari se slažu da će ova godine, sudeći po rezultatima biti najteža godina za naftne kompanije u postpandemijskom razdoblju, a prognoze nisu optimistične niti za 2025.

Ina se podigla

Ina je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 151,4 miliona eura što je 8,4 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Nakon poboljšanja maloprodajnog i veleprodajnog cjenovnog okruženja, rezultat Ina Grupe u prvih devet mjeseci ove godine poboljšan je u odnosu na isto razdoblje lani, kaže se u Ininom popratnom saopćenju uz finansijski izvještaj.

EBITDA djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina bila je niža uslijed niže cijene plina i prirodnog pada proizvodnje te je iznosila 234 miliona eura. Rezultat djelatnosti Rafinerija i marketinga uključivo usluge kupcima i maloprodaju poboljšan je uglavnom uslijed pozitivnih tržišnih trendova i boljih veleprodajnih marži. Prodane količine Usluga kupcima i maloprodaje povećane su za 6 % u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, s većom realizacijom na ključnim tržištima i sezonalnim učinkom. Osim veće marže na prodano gorivo, marža ne-goriva nastavila je rast s povećanjem od 30 %. U skladu s navedenim pozitivnim trendovima, CCS EBITDA djelatnosti iznosi 123 miliona eura.

Kapitalna ulaganja bila su usmjerena na Hrvatsku s četiri nove bušotine izbušene na istražnom bloku Sava-07 u kojem je INA stekla 40 % udjela.

Petrol je u prvih devet mjeseci ostvario neto dobit na nivou grupe od 123,6 miliona eura, 30 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Poslovanje Grupe Petrol u prethodnih devet mjeseci odvijalo se prema planiranim projekcijama, iako prodaja naftnih derivata na slovenskom tržištu ostaje finansijski izazov zbog postojeće regulacije cijena. Usprkos povećanju marže u julu, ona je i dalje među najnižima u Evropi. S regulativnim izazovima Grupa Petrol suočava se i na drugim tržištima, no regulacija je ondje značajno manje restriktivna.

Petrolu u fokusu maloprodaja

Tokom razdoblja januar – septembar 2024., Grupa Petrol ostvarila je prihod od 4,5 milijardi eura, uz povećanje kvantitativne prodaje goriva. Podaci o posjećenosti prodajnih mjesta također pokazuju pozitivne trendove. Bruto poslovni rezultat, uključuju i zatvorene izvedene finansijske instrumente za robu, iznosio je 556,6 miliona eura, što predstavlja rast od tri posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. EBITDA u promatranom razdoblju iznosila je 242,0 miliona eura, što je rast od 20 % u odnosu na prethodnu godinu, uglavnom zahvaljujući uspješnom poslovanju u segmentu trgovačke robe i usluga te pažljivom upravljanju troškovima. Od januara do septembra 2024. godine Grupa Petrol ostvarila je prodaju od 2.889,3 hiljade tona goriva i derivata, što predstavlja rast od jedan posto u odnosu na prošlu godinu. Ključni doprinos rastu donosi povećanje prodaje na tržištima jugoistočne Evrope, gdje Petrol pojačava svoju prisutnost i prodajne aktivnosti. Prodaja na slovenskom tržištu ostala je stabilna, ali pod pritiskom zbog regulacije cijena, dok je manji pad prodaje na tržištima EU, posljedica prošlogodišnje izvanredne prodaje uzrokovane nestašicom naftnih derivata uslijed embarga na uvoz iz Rusije.

U segmentu robe i usluga, Petrol je u prvih devet mjeseci ostvario prihod od 484,2 miliona EUR, što je 13 % više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Najslabije rezultate ostvarila je Naftna industrija Srbije. Neto dobit u razdoblju juli-septembar, zbog većih finansijskih i poreznih rashoda, pala je za 85 posto, na 2,7 milijardi dinara, dok je u prvih devet mjeseci oslabila za 75 posto, na 8,0 milijardi dinara (oko 68,3 miliona eura).

Slabija profitabilnost NIS-a

Dakle, čista dobit NIS-a više je nego prepolovljena u odnosu na Ininu i gotovo 90 posto manja od Petrolove.

Prihod je u prvih devet mjeseci bio gotovo identičan lanjskom i iznosio je 304,6 milijardi dinara. Pad prodaje posljedica je nižeg prometa od četiri posto, a taj bi pad bio i veći s obzirom da su ovogodišnji rezultati Petrohemije konsolidirani. Padu prihoda pridonijele su i niže prodajne cijene.

Ključni pokazatelj učinkovitosti poslovanja, EBITDA, smanjen je za 58 posto, na 11,7 milijardi dolara, dok je u prvih devet mjeseci EBITDA pala za 39 posto, na 34,5 milijardi dinara. Jedina svijetla tačka u bilansu bio je operativni novčani tok (OCF) koji je u tromjesečju porastao 14 posto na 30,1 milijardu dinara, dok je u prvih devet mjeseci porastao 85 posto na 40,0 milijardi dinara.

Kad je riječ o operativnim pokazateljima, proizvodnja nafte i plina pala je za pet posto, dok je na nivou od devet mjeseci oslabila za jedan posto. Obim prerade u rafineriji Pančevo povećan je za sedam posto, čime je pad s početka godine zbog remonta ublažen na devet posto. I na kraju, promet u prvih devet mjeseci manji je za devet posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

”Naftna industrija Srbije objavila je još jedno tromjesečje loše profitabilnosti, pa je sada sasvim izvjesno da će dioničari sljedeće godine dobiti znatno manje dividende. Naime, neto profit matične kompanije, koji je do sada služio kao osnovica za isplatu dividende, u prvih devet mjeseci je iznosio 14,0 milijardi dinara što je smanjenje od 60 posto na godišnjem nivou, napisao je Nenad Gujaničić, glavni broker Momentum Securitiesa.

Društvo je ovih dana na izvanrednoj skupštini dioničara usvojilo prijedlog odluke o izdavanju korporativnih obveznica u iznosu od 5,9 milijardi dinara. Očekivana stopa kupona je 6,5 posto, a upis izdanja trajat će od 29. novembra do 13. decembra tekuće godine.

I dok Petrol nema rafinerijskih kapaciteta, i Ina i NIS nastavili su s ulaganjima u rafinerije u Rijeci i Pančevu. Ukupna kapitalna ulaganja Ine u devet mjeseci iznosila su 215 miliona eura i povećana su u odnosu na prvih devet mjeseci 2023. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka dosegnuo je 91 posto dovršenosti. Uslijed snažnog investicijskog ciklusa, neto dug iznosi 618 miliona eura uz omjer duga i kapitala od 28 posto.

NIS je nastavio s rastom kapitalnih ulaganja koja su u prvih devet mjeseci skočila 70 posto na 37,3 milijarde dinara. Prema planu poslovanja za ovu godinu, NIS će za kapitalna ulaganja izdvojiti rekordnih 59,7 milijardi dinara (oko 507 miliona eura). Iz kompanije još nisu precizirali koliko će novca biti utrošeno za remont pogona u Pančevu. Ukupna zaduženost prema bankama od početka godine porasla je sedam posto na 585 miliona eura.

Analitičari pesimistični oko nafte

Analitičari se slažu da su pred regionalnim kompanijama izazovna vremena. Prognoze za tržišta nafte globalno nisu optimistične. Cijene nafte mogle bi doživjeti drastičan pad u slučaju da naftni savez OPEC+ ukine postojeća smanjenja proizvodnje, rekli su analitičari koji predviđaju lošu godinu za sirovu naftu.

Na cijene nafte utjecao je spori oporavak potražnje iz Kine, druge najveće svjetske privrede i vodećeg uvoznika sirove nafte nakon pandemije Covida.

U svom mjesečnom izvještaju objavljenom prije desetak dana, OPEC je snizio prognozu rasta globalne potražnje za naftom za 2025. s 1,6 miliona barela dnevno na 1,5 miliona barela dnevno.

Cijene pod pritiskom također su potpaljene zbog vidljivo preopskrbljenog tržišta, posebno budući da ključni proizvođači nafte izvan OPEC saveza poput SAD-a, Kanade, Gvajane i Brazila također planiraju povećati ponudu, naglasio je Gloystein.

Tržišni je konsenzus da će se iduće godine izgraditi “znatne” zalihe nafte, rekao je energetski strateg Citibanka Martoccia Francesco. Pesimistične izglede dodatno potiče nadolazeća administracija novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, čiji povratak neki povezuju s potencijalnim trgovinskim ratom koji bi posljedično vrlo negativno utjecao na snižene cijene nafte.