Nagli pad cijena nafte prisiljava izvoznike na nova zaduživanja

Cijene sirove nafte tipa Brent pale su za više od 15 posto svega nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo agresivnu politiku carina. Eskalacija trgovinskog rata između SAD-a i Kine potaknula je zabrinutost zbog potencijalne globalne recesije, a samim time i slabijom potražnjom za energentima. Prije sedam dana, odmah nakon Trumpovih najava, kartel naftnih privreda OPEC+ predložio je plan za koordinirano povećanje proizvodnje od sljedećeg mjeseca. No, cijene Brenta su zatim pale na ispod 60 dolara po barelu, najnižu razinu još od veljače 2021. godine.

U prošlim situacijama kad bi cijene nafte tako padale vlade zemalja koje ovise o izvozu sirove nafte bi obično bile prisiljene na bolne reforme. Prije desetak godina, kada je Saudijska Arabija pokrenula cjenovni rat s američkom industrijom nafte iz škriljevca, Brent je pao na samo 36 dolara po barelu, što je prisililo Riyad na rezanje proračunskih izdvajanja i ukidanje državnih subvencija za energente, prenose Financije hr. Libija je tada morala potrošiti sav novac iz rezervi libijske središnje banke i otkazati ključne infrastrukturne projekte, dok je Irak morao zatražiti međunarodnu pomoć kako ne bi bankrotirao.

“Pad cijena nafte kakvog smo vidjeli u proteklih sedam dana doveo nas je u situaciju u kojoj za mnoge države koje ovise o nafti prodaja na ovakvom tržištu neće bi približno biti dovoljna za popunjavanje proračuna. Za neke od njih, ugrožena je javna potrošnja, a to znači da bi mogla zaprijetiti opasnost od političke nestabilnosti i socijalnih nemira,” rekao je Richard Bronze, voditelj geopolitičkih analiza u kompaniji Energy Aspects.

Brazil, primjerice, priprema dodatnu aukciju ove godine na kojoj želi prodati udjele u svojim offhore poljima kako bi povećao prihode, izvijestio je Reuters. Planovi za dražbu su se ubrzali upravo zbog pada cijena nafte i sve veće globalne trgovinske neizvjesnosti.

“Zabrinuti smo, pali se žuto svjetlo,” kazao je Claudio Castro, guverner brazilske savezne države Rio de Janeiro, dodavši kako planira zadržati sve planirane proračunske izdatke. Brazilski državni proračun je za 2025. godinu predvidio prosječnu cijenu Brenta od 80,79 dolara po barelu.

Druge zemlje izvoznice nafte planiraju nadoknaditi proračunski manjak novim zaduživanjem. Kuvajt je prošlog mjeseca usvojio zakon kojim se omogućava vladi da na međunarodnim tržištima ponudi svoje državne obveznice, po prvi put nakon 2017. godine. Kuvajtska ministrica finansija Noora Al-Fassam rekla je da je u ovom trenutku “važno poboljšati fleksibilnost javnih financija.”

Saudijska Arabija se u posljednjih nekoliko godina već oslanjala na tržišta obveznica za finansiranje velikog programa potrošnje u kojeg se upustila radi diversifikacije svoje ekonomije. No sad se nalazi pod sve većim pritiskom da smanji javnu potrošnju nakon pada cijena nafte, što će svakako dodatno zakomplicirati ambiciozne planove za izgradnju megalomanskih projekata, kao što je primjerice novi futuristički grad Neom City.

Međunarodni monetarni fond (IMF) procjenjuje da Riyadu trebaju cijene nafte veće od 90 dolara po barelu kako bi izbjegao proračunski deficit. “Procjenjujemo najnoviji razvoj situacije, i spremni smo donijeti kakve god su političke odluke potrebne kako bismo osigurali snažan fiskalni položaj,” rekao je glasnogovornik saudijskog ministarstva finansija u odgovoru na medijske upite.

Cijene nafte su se u prvom tromjesečju ove godine kretale u rasponu od 69,2 i 82,0 dolara po barelu. Cijene su išle prema dolje zbog usporavanja kineske ekonomije i očekivanog povećanja proizvodnje zemalja OPEC-a. To je već bilo problematično za sve vlade koje se u svojim planovima oslanjaju na visoke cijene nafte – a najnoviji pritisci na cijene samo su pogoršali situaciju.

Ruska ekonomija naglo je usporila u posljednjih nekoliko mjeseci, a svi industrijski sektori osim vojske i obrane trenutno stagniraju. Očekuje se da će ruska ekonomija opet zabilježiti recesiju ako se nastave pad cijena nafte i previranja na globalnim tržištima. Pritom raste i pritisak na rusku centralnu banku da snizi kamatne stope, tvrdoglavoj inflaciji uprkos. Moskva je svoj proračun za 2025. godinu temeljila na procjeni da će prosječna cijene nafte ove godine biti 69,70 dolara.

Meksička vlada projicirala je 62,50 dolara. Za Irak, koji gotovo isključivo ovisi o prihodima od nafte, cijene sirove nafte ispod 70 dolara po barelu već predstavljaju nepremostiv problem. Pad cijena nafte vrlo vjerovatno će stopirati ambiciozni plan ulaganja u infrastrukturu, prijeko potreban nakon više decenija ratnih sukoba.

Nigerija je ove godine očekivala da će od izvoza nafte uprihoditi više od polovice proračuna. Analitičari sad kažu da nigerijska vlada treba preispitati te ciljeve, i promijeniti projekcije tako da odražavaju novu globalnu realnost. U prethodnim situacijama niskih cijena nafte Nigerije se obično još dodatno zaduživala, umjesto da reže javnu potrošnju.

Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro je još i prije nedavnog pada cijena nafte skratio radno vrijeme zaposlenih u javnom sektoru kako bi se ograničila potrošnja struje – uključujući i onih koji rade za državnu naftnu kompaniju PDVSA. Također je proglasio i privrednu krizu u toj južnoameričkoj zemlji. Trump je u međuvremenu dodatno zaoštrio američke sankcije za Venezuelu i potpisao naredbu kojom se uvode sekundarni nameti za sve strane države koje od Venezuele kupuju naftu, što je dovelo do naglog pada izvoza nafte o kojem ovisi državni proračun Venezuele. Niže cijene nafte izgledno će povećati pritisak na Madura da dodatno smanji javnu potrošnju.

Iran oko trećine svojeg proračuna popunjava prodajom nafte, a referentna cijena je tamo postavljena na 57,50 eura (64,38 dolara) po barelu. Teheran je također zabrinut zbog Trumpove politike “maksimalnog pritiska” kojim se cilja na kažnjavanje kineskih kupaca iranske nafte. Hoće li Kina nastaviti uvoziti iransku naftu usred trgovinskog rata sa SAD-om pokazat će se kao presudan faktor za iranske finansije i državni proračun.

“Venezuela i Iran trpe dvostruku štetu od Trumpa. Njegove mjere smanjuju količine izvoza nafte, dok istovremeno moraju istrpiti niže cijene na tržištu,” rekao je Jason Tuvey, ekonomist iz analitičke kuće Capital Economics.