Cijene nafte manje su u utorak nakon što su kineski ekonomski podaci potaknuli zabrinutost oko potražnje, dok su ulagači oprezni uoči odluke američke središnje banke (Fed) o kamatnim stopama.
Američka sirova nafta WTI jeftinija je za 11 centi i iznosi 70,60 američkih dolara po barelu, dok su terminski ugovori za Brent sirovu naftu jeftiniji za šest centi, te iznose 73,85 dolara po barelu.
„Cijene su pod pritiskom zbog realizacije dobiti nakon prošlotjednog rasta od šest posto te zbog niza razočaravajućih kineskih ekonomskih podataka od jučer,” izjavio je za Reuters Tony Sycamore, tržišni analitičar firme IG.
Fed održava svoj posljednji sastanak o monetarnoj politici ove godine u utorak i srijedu, a očekuje se smanjenje kamatnih stopa za četvrtinu postotnog boda.
Sastanak će također pružiti uvid u to koliko će još dužnosnici smanjivati kamatne stope u 2025. i 2026. godini te hoće li centralna banka smanjiti ublažavanje politike u očekivanju rasta inflacije pod nadolazećom Trumpovom administracijom.
„Smanjenje od 25 baznih bodova već je uračunato u cijene na tržištu, pa bi eventualna iznenađenja (sa sastanka Feda) mogla pomaknuti tržište,” rekao je Anh Pham, analitičar firme LSEG.
Niže kamatne stope mogu potaknuti ekonomski rast i potražnju za naftom. Izgledi za tržište nafte iduće godine ostaju neizvjesni zbog povećanja ponude iz zemalja izvan OPEC+ skupine, poput SAD-a i Brazila, te usporavanja potražnje, ponajviše u Kini.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je prošlog tjedna u mjesečnom izvješću da će, unatoč tome što OPEC+ zadržava svoje rezove proizvodnje, višak ponude iznositi 950.000 barela dnevno iduće godine – gotovo jedan posto svjetske ponude.
U ponedjeljak je Evropska komisija najavila i 15. paket sankcija EU protiv Rusije zbog njezine invazije na Ukrajinu, uključujući oštrije mjere protiv kineskih subjekata i više plovila iz rusketakozvane „sjene flote” koja nisu regulirana niti osigurana od strane zapadnih pružatelja usluga, prenose Financije hr.
Skupina zapadnih zemalja započet će provjere osiguravajuće dokumentacije ruske „sjene flote” plovila u Engleskom kanalu, Danskim tjesnacima, Finskom zaljevu i morskom prolazu između Švedske i Danske. Nove EU sankcije vjerovatno neće dovesti do stvarnih poremećaja jer većina tokova sada ne koristi zapadne usluge, pa neće biti pogođeni, rekao je Pham iz LSEG-a.
