Proizvodnja električne energije iz nuklarnog goriva preko "Velike bare" već je neko vrijeme u krizi, iako se još prije deset godina činilo da je na pragu velika renesansa.
Američki Department od energy očekuje da će sadašnji udio proizvodnje iz nuklearnih elektrana s 20% do 2050. pasti na 11%, a mnogi reaktori će se zatvoriti.
U proteklih pet godina zatvoreno je šest reaktora, a u idućih pet godina u planu je zatvaranje još njih šest u nereguliranim državama. Najveći faktor koji na to utječe je sve veća proizvodnja jeftine struje iz prirodnog plina iz škriljaca.
"Do polovice trenutno operativnih nuklearnih kapaciteta moglo bi biti izloženo riziku prijevremenog umirovljenja u sljedećih deset ili 20 godina zbog niskih cijena električne energije i povećanja troškova", rekao je Dana Lazarus, viši analitičar u Sjevernoj Americi u PIRA Energy Group, koja je dio S & P Global Plattsa.
Nuklearni pružatelji usluga vjeruju da bi trebalo platiti više za električnu energiju koju prodaju jer je ona čišća od prirodnog plina i ugljena i pouzdanija od vjetra i energije koju proizvodi FN paneli.
Međutim, proizvođači iz plina i obnovljivih izvora suprotstavljaju se većim plaćanjima za nuklearni sektor, koje smatraju skupom subvencijom nekonkurentnoj industriji.
"Ne tražimo subvenciju vlade. Prodajemo vrhunski proizvod", rekao je Josip Dominguez, šef vladinih i regulatornih poslova i javne politike na vrhu proizvođača nuklearne energije Exelon.
Najveći izazov je u državama poput New Yorka, Illinoisa i Pennsylvanije, gdje se pružatelji natječu protiv proizvodnje iz plina i obnovljivih izvora energije. U reguliranim državama operatori snose troškove kroz troškove koji se prenose na kupce.
Nuklearna energetika zapošljava 475.000 ljudi direktno i indirektno, a studija ministarstva energetike iz kolovoza poziva na uvođenje subvencija za bazne elektrane na ugljen i nuklearno gorivo.
Analitičari drže da bi u interesu sigurne opskrbe savezna vlada mogla puno učiniti za nuklearni sektor, javlja Reuters.
Energetika.ba