Energetski sistem pred izazovima: Potrebne investicije od 1,4 milijarde KM do 2030.

Prošla godina obilježena je smanjenom proizvodnjom uglja i nepovoljnim hidrološkim uslovima, dok su privatni investitori ostvarili značajan rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

"U naredne tri godine planirano je priključenje oko 1.500 MW novih solarnih i vjetroelektrana, koje će godišnje proizvoditi približno 3 TWh električne energije. To je ogroman iskorak, ali i ozbiljan izazov, jer bez modernizacije i širenja prenosne i distributivne mreže rizikujemo zagušenja i nestabilnosti u sistemu", naveo je Bajramović, javlja BHRT.

Naglasio je da je za stabilnost elektroenergetskog sistema neophodna izgradnja novih 110 kV trafostanica i završetak prelaska na 20 kV nivo. Prema njegovim riječima, procjene pokazuju da je do 2030. godine potrebno uložiti oko 1,4 milijarde KM u elektrodistributivne sisteme - investicija koja se smatra ključnom za sigurnost i održivost. Bajramović je dodao da je konačni izvještaj ENTSO-e o raspadu sistema iz juna 2024. jasno pokazao da ulaganje u stabilnost nije opcija, već nužnost.

"Nemoguće je izbjeći povećanje cijena mrežarine, ali je vrijeme i da se uvede G-komponenta koju trebaju plaćati proizvođači električne energije za korištenje prenosne i distributivne mreže. Javna elektroprivredna preduzeća godinama amortizuju socijalnu politiku niskih cijena što umanjuje njihov investicioni kapacitet. Zato moramo postepeno započeti proces usklađivanja cijena električne energije na tržnoj osnovi, uz istovremenu zaštitu energetski ugroženih kupaca", rekao je Bajramović.  

Od početka 2026. godine počinje primjena evropskih taksi na emisije CO₂ (CBAM), dodao je Bajramović, koje će u potpunosti obuhvatiti naš izvoz električne energije. Dodatni problem koji stvara CBAM je što onemogućava izvoz i trgovinu električne energije iz obnovljivih izvora, te je neophodno da BiH postane članica u evropskoj asocijaciji izdavatelja garancija porijekla.

"Bosna i Hercegovina se obavezala na uspostavljanje berze električne energije i sistema za trgovanje emisijama, koji će biti pandan evropskom ETS-u. Usvajanje Zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije predstavljaće važan korak ka evropskim integracijama i modernizaciji domaćeg tržišta, ali i preduslov da električna energija do 2030. godine bude izuzeta od CBAM oporezivanja", naglasio je Bajramović.

Na savjetovanju elektroenergetičara BiH u Neumu učestvuje više od 500 inženjera i drugih stručnjaka iz BiH, te gosti iz Hrvatske, Slovenije i Srbije. Na bazi 160 stručnih referata koji se tiču sadašnjosti i budućnosti elektroenergetskog sektora oni će se uz ostalo fokusirati na elektrifikaciju saobraćaja, širu primjenu toplotnih pumpi, ulaganja u baterijske sisteme za skladištenje kao i razvoj industrije i uslužnog sektora.

Tokom ceremonije otvaranja savjetovanja dodijeljena su priznanja za životno djelo uglednim domaćim stručnjacima sa dokazanim međunarodnim kredibilitetom. Dobitnici su Alija Muharemović, Nikola Rusanov, a naknadno će biti uručeno Mati Žariću.