Bosna i Hercegovina ostaje pouzdan izvoznik električne energije
Bosna i Hercegovina će u ovoj kao i u narednih desetak godina imati značajne viškove električne energije koji se "prepoznaju" u Indikativnom planu razvoja proizvodnje i Integrisanom energetskom i klimatskom planu za period 2024-2033. godina o kojem je stručna rasprava krajem minule godine vođena i na savjetovanju Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE), održanom u Neumu.
Taj plan podrazumijeva da će BiH u tom roku imati jedanaest vjetroparkova (tri postojeća i osam novih) ukupne instalisane snage oko 769 megawata i sedam novih solarnih (fotonaponskih) elektrana ukupne instalisane snage oko 312 megawata što je povećanje u odnosu na neke ranije planove. Godišnji bilansi bazirani na tim podacima pozitivni su i u kontekstu nekoliko scenarija unutar elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine.
Elektroenergetičari BiH su zajedno sa naučnim radnicima i poslovnim ljudima kreirali više od stotinu zadataka, preporuka i inicijativa za unapređenje elektroenergetskog sistema, primjenu novih tehnologija, razvoja tržišta.
Prema riječima Zijada Bajramovića, predsjednika Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE, to je bitan preduslov za nastavak tranzicije, ne samo u ovoj oblasti već i u društvu u cjelini. Prisustvo mladih elektroenergetičara u aktivnostima koje je taj komitet organizovao u prošloj godini i opredjeljenja proistekla sa skupa u Neumu, ukazuju na to da u 2024. godinu ulazimo sa novom energijom koja prepoznaje dinamični proces tranzicije.
Među zahtjevima kreiranim u proteklom periodu posebno su rezolutni oni koji se odnose na intenziviranje elektromobilnosti, a posebno se ističe onaj o uspostavljanju regulatornog okvira i sistema poticaja, zahtijevajući pojednostavljenje procedure ishodovanja dozvola, smanjenje poreza i snižavanje troškova registracije i ostalih dažbina.
Shodno svojoj misiji i viziji CIGRE u BiH će i u narednom periodu nastaviti da pruža potpuno nepristrasne tehničke informacije i rješenja za probleme elektroenergetskih sistema, rečeno je Federalnoj novinskoj agenciji u BHK CIGRE.
"Prema Integriranom energetskom i klimatskom planu, do 2030. godine potrebno je 2.230 GWh, obnovljive električne energije. Proizvodnju te obnovljive električne energije bi mogli pokriti određeni objekti koji se grade ili planiraju, što znači da treba graditi 250 do 300 MW godišnje. Treba istaći da su najvećim dijelom ovi objekti privatne investicije i cijena električne energije će biti tržišna", ističe Edhem Bičakčić, počasni predsjednik BHK CIGRE.
CIGRE, kako je dodao, omogućavaju širenje znanja bez prepreka, otvoren i transparentan rad, podržavaju rast i podstiču članove, uključujući žene i mlade inženjere da kroz globalno učestvovanje postignu svoje individualne i zajedničke ciljeve u unapređenju elektroenergetskih sistema, piše FENA.
Potpisan ugovor o izgradnji vjetroparka “Ljubuša”
U narednim danima sastanak nadležnih o poskupljenju struje u RS
