Prošle godine konačne cijene električne energije u Sloveniji bile su u prosjeku šeste najniže među članicama EU.
Za potrošnju izvan domaćinstava cijene su bile desete najniže u EU. Obje su čak povoljnije nego 2024. godine, prema analizi Elesa.
Što se tiče konačnih cijena za potrošnju u domaćinstvima, položaj Slovenije u državama članicama EU dodatno je tri mjesta povoljniji nego 2024. godine, a što se tiče konačnih cijena za potrošnju izvan domaćinstava, povoljniji je za pet mjesta, prema analizi zasnovanoj na najnovijim podacima europskog statističkog ureda Eurostat, direktora Elese Aleksandera Mervara.
Prosječne konačne cijene za domaćinstva u EU u 2025. godini bile su 47,9 posto više nego u Sloveniji, a za potrošnju izvan domaćinstava za 17,1 posto. Istovremeno, konačne cijene u Sloveniji za obje vrste potrošnje prošle godine, posmatrano tokom cijele godine, pale su više od prosjeka EU i kod slovenskih susjeda.
U tom smislu, Mervar je istakao učinak regulacije cijena. Da su se cijene električne energije za potrošnju u domaćinstvima ublažile 2024. godine, rezultati komparativne analize konačnih cijena u 2025. bili bi znatno bolji.
Mervar se u svojoj analizi fokusira i na veleprodajne cijene električne energije. Za potrošnju u domaćinstvima one su u Sloveniji prošle godine porasle u poređenju s 2024. godinom kada je istekla regulacija za sve grupe potrošnje, dok su prosječne cijene i u EU i u susjednim zemljama pale.
Niže od prosjeka EU
Slovenija je 2024. godine u prosjeku imala desetu najnižu veleprodajnu cijenu električne energije, u poređenju s trinaestom prošle godine. Prosječni troškovi električne energije u EU za potrošnju u domaćinstvima bili su 20,4 posto veći u 2025. nego u Sloveniji.
Prosječni troškovi električne energije za potrošnju izvan domaćinstava prošle su godine u EU bili 5,2 posto niži nego u Sloveniji.
S druge strane, veleprodajne cijene za potrošnju izvan domaćinstava u Sloveniji doživjele su veći pad cijena nego u EU i susjednim zemljama, s najvećim padom u grupi koja predstavlja najveće industrijske i nedomaćinske potrošače električne energije. Cijene električne energije u ovoj grupi bile su za petinu niže nego u prethodnoj godini.
U 2024. veleprodajne cijene za potrošnju izvan domaćinstava bile su devetnaeste najniže u prosjeku među članicama EU, u poređenju sa šesnaestim najnižim prošle godine. Prošle godine prosječni trošak električne energije za potrošnju izvan domaćinstava u EU bio je 5,2 posto niži nego u Sloveniji.
Mervar ističe da je mrežna naknada u Sloveniji jedna od najnižih u EU, i za potrošnju u domaćinstvima i za potrošnju izvan domaćinstava. Udio mrežne naknade u konačnim cijenama električne energije bio je treći najniži u Uniji sa 12,4 posto, niži samo na Kipru i u Grčkoj. S druge strane, udio nabavnih cijena u konačnim cijenama električne energije bio je jedan od najviših u EU sa 63,2 posto, viši samo u Irskoj, Luksemburgu, Grčkoj i Bugarskoj.
Razinu konačnih cijena električne energije u Sloveniji stoga prvenstveno diktira nabavna cijena električne energije, a mrežna naknada ima povoljan utjecaj na konkurentnost slovenskih cijena električne energije.
Mrežna naknada za potrošnju domaćinstava prošle je godine u prosjeku smanjena za 27,4 posto u poređenju s 2024. godinom i bila je šesta najniža u prosjeku u EU. U EU u cjelini i u susjednim zemljama Slovenije prosječne mrežne naknade za potrošnju domaćinstava prošle godine su porasle i u EU su u prosjeku bile 82,1 posto veće nego u Sloveniji, prenosi SEEbiz.
Prosječna mrežna naknada za potrošnju izvan domaćinstava smanjena je za šest posto
Prosječna mrežna naknada za potrošnju izvan domaćinstava prošle je godine u Sloveniji u poređenju s 2024. godinom smanjena za šest posto, dok je u EU i susjednim zemljama u prosjeku porasla za devet posto. U prosjeku je mrežna naknada u Sloveniji bila četvrta najniža u EU, dok je 2024. bila sedma najniža. Prosječne mrežne naknade za potrošnju izvan domaćinstava u EU prošle godine bile su 101,2 posto veće nego u Sloveniji.
S obzirom na malu veličinu slovenskog elektroenergetskog sistema, Mervarova procjena je da je stav Slovenije u vezi s mrežnom naknadom nelogičan, jer pravilo je da održavanje manjeg elektroenergetskog sistema zahtijeva veće troškove nego održavanje većeg elektroenergetskog sistema. Osim toga, Mervar smatra da su rezultati analize nelogični s obzirom na činjenicu da se slovenska prenosna mreža smatra jednom od tri najbolje razvijene u EU.
Eles je prije nekoliko dana objavio i zasebnu Mervarovu analizu područja mrežne naknade. Osim što mrežna naknada zapravo poboljšava konkurentsku poziciju velike većine privrede, Mervar također napominje da je percepcija većine javnosti da su mrežne naknade visoke te da su smanjene zbog mrežne naknade.
