Brisel predlaže da Evropa postane prvi kontinent na električni pogon

Iako je Brisel u nacrtu prijedloga najavljivao da će biti riječ o obavezujućem cilju, prijedlog u konačnoj verziji zasad ipak to nije, ali nije isključeno da se u nekoj od budućih strategija postavi kao obavezujući.

Riječ je zapravo o Akcionom planu za elektrifikaciju koji je predstavio evropski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen. Cilj je smanjiti ovisnost Evropske unije (EU) o uvozu nafte i plina te pritom smanjiti troškove energije za domaćinstva i industriju. Evropska komisija procjenjuje da bi ostvarenje postavljenog cilja elektrifikacije smanjilo potražnju za naftom za 40 posto, a za plinom za 70 posto.

„Doba fosilnih goriva približava se kraju. Sada predlažemo udvostručenje stope elektrifikacije u Evropi. To nije mala stvar. Trebalo nam je vrijeme od kamenog doba do danas da dođemo do 23 posto, a sada to u 14 godina želimo udvostručiti“, poručio je slikovito Jørgensen.

Međutim, ostaje djelimično nejasno kako EU namjerava postići taj cilj. Za sada Brisel najavljuje da bi cilj od 46 posto mogao postati obavezujući u energetskom paketu EU za period nakon 2030. godine, prenose Financije hr.

Više od polovine energetske potrošnje u EU zasniva se na uvozu fosilnih goriva. Zbog toga je od početka rata s Iranom na uvoz nafte i plina potrošeno dodatnih 50 milijardi eura.

Novi podsticaj elektrifikaciji dolazi u trenutku određenog zastoja jer je stopa od oko 23 posto prisutna većinu vremena tokom proteklih deset godina. Istovremeno, više od 70 posto proizvedene električne energije u EU dolazi iz čistih izvora, što se uglavnom odnosi na obnovljive izvore i nuklearnu energiju.

„Najbolji način za smanjenje ovisnosti Evrope o fosilnoj energiji jeste napajanje naše ekonomije električnom energijom iz čistih domaćih izvora. Danas predlažemo da Evropa postane prvi kontinent na električni pogon na svijetu. Od snižavanja cijena električne energije do prilagođavanja našeg tržišta ugljika promjenjivim globalnim okolnostima, ovo je i plan ulaganja i plan nezavisnosti kako bismo održali čistu tranziciju na dobrom putu, rasteretili našu industriju i podržali dekarbonizaciju. Pokrenimo ga“, kazala je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Postizanje ovog cilja moglo bi do 2040. godine smanjiti troškove EU za uvoz fosilnih goriva za 260 milijardi eura godišnje.

Brisel navodi da su prednosti elektrifikacije za evropske potrošače jasne. Vožnja električnim vozilom na baterije može donijeti uštedu do 78 posto u odnosu na ekvivalentan automobil na fosilna goriva. Prelaskom s plinskih kotlova na toplotne pumpe prosječni troškovi grijanja domaćinstava u EU smanjuju se do 60 posto, uz dodatne koristi za prilagođavanje klimatskim promjenama. Međutim, upozorava Evropska komisija, i dalje postoje prepreke široj primjeni ovih rješenja.

„Električna energija često košta tri puta više od plina. Priključci na mrežu mogu trajati godinama. Previše inovativnih tehnologija nikada ne dostigne komercijalni nivo. Preduzeća imaju premalo podsticaja za prelazak s fosilnih goriva na električnu energiju. Akcioni plan za elektrifikaciju uklanja te prepreke. Plan je usmjeren na smanjenje razlike u cijeni između električne energije i energije iz fosilnih goriva te na podsticanje primjene čistijih tehnologija zasnovanih na električnoj energiji. Nastoji se izjednačiti položaj električne energije i plina. Njihova razlika u cijeni često obeshrabruje prelazak na čišće opcije poput toplotnih pumpi, električnih vozila i elektrificiranih industrijskih procesa“, navodi se u pojašnjenju Akcionog plana.

Kako bi se to postiglo, države članice moći će smanjiti naknade za korištenje mreže za određene grupe potrošača i poreze za energetski intenzivna preduzeća. Time se podstiče i brže uvođenje pametnih brojila, što će potrošačima olakšati uštede na računima za energiju. Prijedlog također nastoji osigurati da električna energija ne bude više oporezovana od plina.

U Akcionom planu predlažu se i rješenja za smanjenje početnih troškova tehnologija elektrifikacije u ključnim sektorima potrošnje kao što su zgradarstvo, saobraćaj i industrija. Utvrđen je širok spektar alata koji se mogu aktivirati, uključujući programe socijalnog leasinga, finansijske instrumente sistema trgovine emisijama (ETS), Socijalni fond za klimatsku politiku, Banku za industrijsku dekarbonizaciju te mehanizam tržišta čiste toplote.

„Da bismo omogućili elektrifikaciju, moramo ubrzati modernizaciju mreže. Evropske elektroenergetske mreže među najvećim su i najpouzdanijim na svijetu. Međutim, duge liste čekanja za nove priključke i postojeću mrežu ne rješavaju se onoliko efikasno koliko bi mogle. Paket o mrežama, predložen prošle godine, bavi se tim izazovima, a njegovo brzo usvajanje od zakonodavaca do kraja godine bit će ključno kako bi Evropa ubrzala elektrifikaciju. Plan uklanja i druge prepreke, uključujući sporu primjenu inovativnih rješenja za elektrifikaciju, promoviranjem razvoja održivih investicionih projekata i proizvodnih kapaciteta u oblasti tehnologija čiste energije. Primjenjuje se pristup koji obuhvata cijeli lanac vrijednosti kako bi se razradio poslovni model elektrifikacije, počevši od ulaganja u vještine i potencijal za otvaranje novih radnih mjesta. Elektrifikacija ima potencijal za stvaranje stotina hiljada kvalitetnih radnih mjesta. Moramo biti sigurni da je naša radna snaga spremna“, poručili su iz Evropske komisije.