U luku bugarskog primorskog grada Burgasa stiglo je novih 2526 cijevi namijenjenih plinovodu
Vlasti u Sofiji imaju ambiciozan cilj – do četvrtog kvartala 2026. godine vertikalni plinski koridor trebao bi biti pušten u upotrebu.
U luku bugarskog primorskog grada Burgasa stiglo je novih 2526 cijevi namijenjenih plinovodu čija je izgradnja u toku. Ovo je druga pošiljka u sklopu projekta, nakon što je krajem marta ove godine stigao prvi kontingent, od kojeg je dio već postavljen na trasi dionice od Kulate do Kresne. Bugarski ministar energetike Žečo Stankov, koji je izvršio inspekciju posljednje isporuke, očekuje da će do kraja jula biti izdana građevinska dozvola za drugu dionicu na bugarskom teritoriju – od Rupče do Vetrina.
Ipak, plinovod se suočava s određenim izazovima koji se moraju prevladati pri izgradnji sljedeće trase, na što upozorava i ministar Stankov.
„Na tri mjesta plinovod će prelaziti preko rijeka, gdje će se izvoditi velika bušenja kako bi se zaštitila biološka raznolikost. Predviđeno je i kompleksno bušenje ispod autoceste Hemus, kao i prelazak preko planinskog lanca Stara planina, paralelno s prijevojem Ajtos. U sklopu te dionice planirane su i dvije grane za kompresorske stanice Provadija i Nova Provadija, koje će omogućiti reverzibilno kretanje plina“, dodaje Stankov.
„Naš cilj, kaže on, jest da do drugog kvartala 2026. godine dionica Kulata–Kresna, na kojoj se već radi, bude puštena u rad, a do četvrtog kvartala i dionica Rupča–Vetrino.“
Kulata–Kresna je prva faza vertikalnog plinovoda, duga 48 kilometara, koja će povećati kapacitet dotoka plina iz Grčke prema Bugarskoj na oko 3,6 milijardi m3 godišnje.
Rupča–Vetrino, duga 61 kilometar, druga je faza u smjeru prema Rumuniji. Planirano je povećanje kapaciteta do 10 milijardi m3 godišnje.
„Početkom augusta u Burgas bi trebao stići još jedan brod s cijevima za projekt. Realizacijom ovog projekta kapacitet izlazne točke između Bugarske i Rumunjske udvostručit će se – s 5 na 10 milijardi kubnih metara“, kaže ministar Stankov.
Stankov dodaje da će ova trasa postati glavna za opskrbu cijele regije nakon prekida ruskih isporuka prema Kijevu.
Partneri iz drugih država
Iz bugarskog Ministarstva energetike navode da operator mreže „Bulgartransgaz“ AD surađuje s partnerima iz drugih država uključenih u projekt na uspostavi jedinstvenih tarifa za transport, što će olakšati buduće isporuke plina tim pravcem.
Očekivanja bugarskih vlasti i stručnjaka za vertikalni plinski koridor su velika. Prema njima, osim za energetsku sigurnost Jugoistočne Evrope, projekt će imati pozitivan učinak i za građane Bugarske, kroz prihode od tranzita koje će ostvarivati „Bulgartransgaz“ AD, a koji će povećati dividendu firme prema državnom proračunu.
Inicijativa za vertikalni plinski koridor ima za cilj osigurati sigurnost i kontinuitet u opskrbi energentima. Omogućit će pristup diverzificiranim i raznolikim izvorima prirodnog plina, ne samo za Bugarsku, već i za zemlje Jugoistočne Europe.
Za realizaciju su razvijena dva projekta za povećanje kapaciteta u smjeru jug–sjever, koji će omogućiti transport povećanih količina plina (uključujući i ukapljeni prirodni plin) iz Grčke preko Bugarske, Rumunije, Mađarske, Slovačke i Moldavije, uz mogućnost dopreme i do Ukrajine.
Projekt pokazuje europsku solidarnost i partnerstvo, kao i tehnološki transfer u regiji. Riječ je o ključnom energetskom projektu čiji je cilj jačanje energetske sigurnosti i kontinuiteta u opskrbi plinom u ovom dijelu europskog kontinenta, putem pristupa raznolikim izvorima prirodnog plina. Ključan je i za energetsku neovisnost, s mogućnošću opskrbe iz više izvora – poput SAD-a, Egipta, Azerbejdžana i LNG terminala.
