Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale jer centralna banke SAD-a neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo, pa se trgovci plaše daljnjeg usporavanja rasta ekonomije, a time i potražnje za "crnim zlatom".
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 1.8 posto, na 82.08 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2.5 posto, na 78.01 dolar.
Tako su cijene prošle sedmice izgubile velik dio dobitaka od prethodne, a u fokusu trgovaca bila je monetarna politika.
U izvještaju Kongresu o ekonomskoj situaciji predsjednik američke centralne banke Jerome Powell poručio je da lideri Feda žele biti sigurni da će inflacija i dalje slabiti prema ciljanoj razini od 2 posto prije nego što odluče smanjiti kamatne stope.
Powellovi komentari učvrstili su procjene na tržištu da bi Fed mogao početi smanjivati kamate u junu, kasnije nego što se očekivalo.
A to znači da se može očekivati daljnje usporavanje rasta najvećeg svjetske ekonomije, kao i potrošnje, pa ne bi trebala porasti ni potražnja za naftom.
Zvaničnici Evropske centralne banke ostavili su, ipak, na sjednici u četvrtak kamate nepromijenjene na rekordno visokim razinama, kao što se i očekivalo. No, signalizirali su da bi u junu mogli početi smanjivati kamate.
Značajniji pad cijena nafte spriječili su podaci o kineskoj međunarodnoj trgovini, koji su bolji nego što se očekivalo. To je potaknulo nadu da se oporavak druge po veličini svjetske ekonomije ubrzava.
Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je gotovo 7, a na američkom gotovo 8 posto, nakon što su prošle godine pale oko 10 posto.
Ključna poruka iz Neuma: Sad je '5 do 12' za energetski sektor u BiH
Nikšić o Južnoj interkonekciji: Nećemo čekati u nedogled
