Energetska i sirovinska zavisnost gura Njemačku u ruke kineskog lanca snabdijevanja
Njemačka se sve više suočava s posljedicama zavisnosti od Kine, koja ograničavanjem izvoza ključnih sirovina poput germanija i galija pokazuje koliko kontroliše lance snabdijevanja u visokotehnološkoj industriji.
Istovremeno, njemačke kompanije produbljuju tu zavisnost ulaganjem i proizvodnjom u Kini, dok kineska industrijska politika i tehnološki napredak jačaju njen položaj u odnosu na evropske ekonomije.
Nije se tek tokom posjete ministrice privrede Katarine Reiche vidjelo koliko je njemačka privreda zavisna od Kine kao prodajnog tržišta i snabdjevača sirovinama. Peking je to već više puta demonstrirao.
U aprilu je Kina Njemačkoj isporučila manje od jednog kilograma dragocjenog rijetkog metala germanija. Od jednako važnog galija, u izvoz su otišla jedva tri kilograma, i to u Maleziju. Druge zemlje su, prema podacima kineske carine, ostale potpuno praznih ruku. Ovi primjeri pokazuju kako Kina koristi svoju moć kada su u pitanju ključni elementi moderne tehnologije.
Bez germanija ne bi bilo brzog prijenosa podataka u optičkim kablovima, a uređaji za noćno osmatranje funkcionisali bi loše, baš kao i solarne ćelije na svemirskim sondama i satelitima, prenosi .
Bez jedinjenja galija ne bi bilo brzog 5G interneta, brzi punjači bi se pregrijavali, a čak ni barkod skeneri u supermarketima ne bi radili.
Zaključak Kristijana Hela iz frankfurtske kompanije za trgovinu sirovinama TRADIUM prilično je otrežnjujući:
„Ako čak i Njemačka, koja je do sada imala relativno pouzdano snabdijevanje, ostaje praznih ruku, to je jasan signal.“
Dok ministrica Reiche zahtijeva fer konkurenciju za njemačka preduzeća u Kini i upozorava na važnost pouzdanog snabdijevanja rijetkim metalima, lideri u Pekingu drže sve karte u svojim rukama.
Istovremeno, unutar EU nema jedinstvenog stava prema Kini. Njemačka koči oštrije mjere koje želi Brisel – iz straha od kontramjera protiv vlastitih kompanija.
