Ispitivanje tržišta za povećanje kapaciteta gasne veze Bugarske sa Grčkom

Povećanje kapaciteta interkonektora predstavlja dio projekta Vertikalni gasni koridor, koji predviđa tranzit tečnog prirodnog gasa sa grčkih terminala preko Bugarske i Rumunije do Mađarske i Slovačke i do Moldavije i Ukrajine.

Operator interkonektora između Grčke i Bugarske – ICGB, objavio je u ponedjeljak novu procjenu tržišne potražnje za proširenjem kapaciteta gasovoda od grčkog grada Komotinija do bugarske Stare Zagore.

Ovo je drugi pokušaj kompanije da obezbijedi dobavljače koji će koristiti dodatnih dvije milijarde kubnih metara kapaciteta, uz sadašnje tri milijarde kubnih metara, koji nisu u potpunosti iskorišteni.

Kompanija je već sprovela sličan postupak za neobvezujuće i obavezujuće kamate.

Fazna analiza

U septembru 2023. godine, kompanija je objavila da je dobila dvostruko više interesovanja nego što je tražila, sa principijelnim zahtjevima za do četiri milijarde kubnih metara u nekoliko uzastopnih gasnih godina. U maju 2024. godine, ICGB je pokrenuo obavezujuću fazu, u kojoj se od dobavljača zahtijevalo, ne samo da prijave količine, već i da zaključe ugovore za kapacitet koji su tražili.

Međutim, ispostavlja se da više nema toliko zainteresovanih strana. Kompanija je tada komentarisala da oslabljeno interesovanje može biti posledica odloženog puštanja u rad terminala za tečni gas u blizini Aleksandrupolisa, čije je funkcionisanje važno za popunjavanje budućih kapaciteta.

Ovo postrojenje u Grčkoj je pušteno u rad prošlog oktobra, ali samo nekoliko mjeseci kasnije, svih šest pumpi na platformi, gde se tečni gas istovaruje i regasifikuje, otkazalo je.

Popravke su još uvijek u toku i očekuje se da će terminal ponovo biti djelimično operativan od 15. augusta 2025. godine, sa namerom da postane potpuno operativan od 1. oktobra 2025. godine.

Dodatne dvije milijarde kubika

Sada ICGB najavljuje početak dvogodišnjeg postupka za utvrđivanje tržišnog interesovanja za dodatne dvije milijarde kubnih metara.

Proces će se sprovesti u tesnoj saradnji sa operaterima susednih prenosnih sistema, saopštio je gasni operater.

Zainteresovani učesnici se pozivaju da dostave svoje neobvezujuće ponude do 1. septembra 2025. godine.

„Proširenje kapaciteta interkonektora je strateški potez za cijeli region“, rekli su izvršni direktori ICGB-a Džordž Satlas i Teodora Georgijeva.

„Kao prva ruta za diverzifikovane isporuke prirodnog gasa Bugarskoj, ova veza igra ključnu ulogu u obezbeđivanju bezbednog i održivog pristupa prirodnom gasu za Jugoistočnu Evropu. Ostajemo čvrsto posvećeni ovom procesu i obezbjeđivanju bolje povezanosti i održivosti širom regiona, zajedno sa našim partnerima“, dodali su iz kompanije.

Procena za buduće korake

Nakon završetka ove faze, ICGB i susjedni operateri prenosa će pripremiti izvještaje o procjeni potražnje za svaku tačku interkonekcije. Analiza će poslužiti kao osnova za moguće buduće korake, uključujući predloge projekata, konsultacije i regulatorno odobrenje.

Povećanje kapaciteta interkonektora je takođe dio projekta Vertikalni gasni koridor, koji predviđa tranzit tečnog prirodnog gasa sa grčkih terminala preko Bugarske i Rumunije do Mađarske i Slovačke i do Moldavije i Ukrajine.

Planirano je da ulazne tačke Vertikalnog gasnog koridora budu interkonektor sa Grčkom, koji se uglavnom snabdeva terminalom u Aleksandrupolisu, i tačka Sidirokastro-Kulata, čiji je operater državni Bulgartransgaz.

Već su u toku radovi na povećanju njegovog kapaciteta izgradnjom gasovoda od Kulate do Kresne. Njegov prvi zavar je već obavljen krajem maja.

Nove dionice

U augustu se očekuje početak izgradnje i petlje od Rupče do Vetrina, a do kraja 2025. godine i treće dionice proširenja kapaciteta bugarske prenosne mreže – Pernik-Piperevo, kako bi se povećao izlazni kapacitet sa tačke Kardam-Negru Voda. Očekuje se da će tri dionice biti spremne do oktobra 2026. godine.

Međutim, još uvijek nije jasno ko će biti korisnik povećanog kapaciteta mreže Bulgartransgaza, nakon što kompanija nije čekala fazu obavezujućih ponuda za dodatne količine, već je počela da gradi na sopstveni rizik i samo na osnovu neobvezujućih prijava, za koje se navodi da premašuju predloženi budući kapacitet.

Preostali operateri na ruti u Grčkoj, Rumuniji i Mađarskoj, kojima je također potrebno povećanje kapaciteta na svojim interkonekcijskim tačkama, nisu zvanično objavili nikakve preduzete akcije u tom pravcu.