Ministarstvo rudarstva, nafte i plina najavilo je izgradnju LNG plinskog terminala u Baru u sklopu Jadransko-jonskog plinovoda koji bi povezivao Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru preko čvorišta u Albaniji.
Iako smatraju da bi projekt imao brojne prednosti, ovakve najave za Regionalnu ekološku mrežu CEE Bankwatch predstavljaju ekološki i ekonomski rizične investicije koje se plasiraju kao strateški projekti.
No, u Ministarstvu navode prednosti kao što su ekonomske, zatim veća stabilnost opskrbe električnom energijom, te geopolitičke - od izlaska na globalno tržište i moguće supstitucije plinske Termoelektrane umjesto Pljevaljske.
Nataša Kovačević iz CEE Bankwatcha podsjeća da se ovim projektom ignoriraju obveze iz Pariškog sporazuma i Sofijske deklaracije da će se fosilna goriva izbaciti iz upotrebe do 2025. godine.
“Crna Gora nema razvijenu plinsku infrastrukturu, niti je ovisna o plinu, što je njena prednost u slučaju globalne energetske krize, pogotovo jer su neki od najvećih izvoznika plina, poput Azerbajdžana, u svijetu prepoznati kao nedemokratski. Uostalom, takav bi projekt zahtijevao i ogromna kreditna ulaganja, što bi dugoročno dovelo do dužničkog ropstva", kaže Kovačević.
Kovačevic podsjeća i da Europa aktivno radi na smanjenju plinske ovisnosti.
"Najavljeni cilj je do 67 posto manja uporaba fosilnih goriva, što takve namjere resornog Ministarstva čini dodatno neopravdanim i riskantnim", rekla je.
Osim ekoloških rizika, kako kaže Kovačević, projekt nosi i ozbiljne sigurnosne rizike, prenosi SEEbiz.
"Jer bi se terminal u Baru gradio na seizmički osjetljivom području u neposrednoj blizini naselja i skladišta opasnih hemikalija. Osim toga, uvođenje plina u crnogorsku elektroenergetsku mrežu bez razvijenog tržišta i potrošnje, te nosivost Imajući u vidu da su regionalna tržišta već pokrivena, vodi u neizvjesnu budućnost i ekonomski neisplativ terminal", kaže ona.
Stoga Globalna ekološka mreža CEE Bankwatch pita nadležne zašto se Crna Gora ne fokusira na održivu zelenu energiju iz obnovljivih izvora - sunca, vode i vjetra, kojih ima u izobilju, a koji su dugoročno prihvatljiviji i isplativiji.
Potpisan ugovor o izgradnji vjetroparka “Ljubuša”
U narednim danima sastanak nadležnih o poskupljenju struje u RS
