MOL razmatra kupovinu NIS-a: Sudbina rafinerije Pančevo ključna tačka pregovora

Isto su učinili i predstavnici državne naftne kompanije ADNOK iz Abu Dhabija, koji su do kraja prošle godine bili najbliži kupnji, a sada ih više niko ne spominje.

Neslužbeno se od pregovarača saznjae da nije sve glatko, piše Politika. Naime, još se uvijek rade izračuni koliko bi MOL-u odgovaralo da rafinerija u Pančevu nastavi raditi još dugo, ako su oni vlasnici. Spominje se razdoblje od tri do pet godina, ruska strana traži što duže, deset ili više, zbog čega se u cijelu priču uključio i manjinski dioničar NIS-a, država koja je jasno i glasno rekla da ko god kupi, rafinerija u Pančevu mora raditi.

I stvarno, ne treba nikome činiti nikakve ustupke oko toga, niti dopustiti da se to kalkulira. Rafinerija treba raditi dok god postoji potreba za benzinom i dizelom, bitumenom, loživim uljem, primarnim benzinom i kerozinom. A što je NIS bez rafinerije? Organizam bez srca.

Još jedna stvar o koju se pregovarači spotiču u pregovorima je cijena, što je uobičajno jer prodavatelj uvijek traži više, a kupac gleda dobiti što jeftinije, prenosi Indikator ba. Međutim, ovdje bi MOL trebao uzeti u obzir činjenicu da se Rusima ne žuri s prodajom i da nikada ne bi prodali NIS da ne moraju. Jer NIS nisu pumpe, NIS je geopolitičko pozicioniranje u ovom dijelu Balkana. Tako se saznaje da mađarska strana nudi oko dvije milijarde eura, a da ruska strana naravno traži više, imajući u vidu da su uložili više od tri milijarde eura, što u prodajnu mrežu, što u obnovu rafinerije... Prema "Financial Timesu", vrijednost NIS-a procjenjuje se na 4,7 milijardi dolara, dok se ruski udio procjenjuje na 2,6 milijardi dolara.

Ostaje za vidjeti hoće li manjinski vlasnik moći kupiti za sebe naftna polja koja sada pripadaju Rusima, budući da je bilo najava da će Srbija uzeti još jedan dio dionica koje pripadaju Rusima. I ono što je najvažnije, važno je ko će imati zlatnu akciju, odnosno čija će riječ u odluci biti odlučujuća. Mađarska ili srpska.

Raša Kojčić, bivši pomoćnik ministra energetike za naftu, za "Politiku" kaže da MOL, matematički gledano, nema razloga zatvarati rafineriju u Pančevu sve dok postoji potreba za opskrbom tržišta derivatima i svim ostalim proizvodima za privredu, ceste, "petrohemiju", avione. To jest, dok se u nekom trenutku ne napuste fosilna goriva i ne pređe na vodik, struju ili neku drugu vrstu goriva.

- Dnevno bi se trebalo osigurati oko 6000 tona dizela. Nema izračuna da se on dovodi iz bilo koje od tri MOL-ove rafinerije (MOL je većinski vlasnik rafinerije u Rijeci u Hrvatskoj, kao i po jedne rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj, dok je rafinerija u Sisku zatvorena). Ne treba zaboraviti ni proizvodnju propana-butana, ukapljenog naftnog plina. Sve to dolazi iz rafinerije Pančevo, a srpsko tržište sve to treba - kaže Kojčić.

Na pitanje gradi li se naftovod iz Mađarske za Srbiju ili produktovod kojim bi MOL mogao dopremati derivate, Kojčić kaže da se, prema svim dostupnim informacijama, gradi samo naftovod.

Nedavno dobivanje dozvola za privremeno ponovno pokretanje rafinerije u Pančevu neki analitičari tumače kao signal da je MOL prihvatljiv američkoj strani, posebno s obzirom na dobre odnose Orbana i Donalda Trumpa.

U svakom slučaju, ako ruska strana doista dopusti ovu transakciju, MOL će imati oko 370 pumpi u Srbiji (sada ih ima oko 60). Dobili bi i stotinjak pumpi u Bosni i Hercegovini.