Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u Evropi koje ne nude nikakve povlastice za uvoz električnih automobila, koji su ekološki mnogo prihvatljiviji i ne ugrožavaju zdravlje građana jer nemaju direktnih izduvnih gasova.
Kako je za "Nezavisne" rekao Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ako neko želi da uveze električni automobil u BiH, on se carini i oporezuje na isti način kao sva druga vozila - na uvoz se plaća carina od 15 odsto, i porez na dodanu vrijednost od 17 odsto.
Kovačević kaže da je moguće oslobađanje od plaćanja carine ukoliko BiH sa zemljom porijekla ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini, ali to pravilo važi za bilo koji proizvod. On, pak, ističe da UIO nije prava adresa za pitanje zašto BiH nije odobrila određene povlastice, kao što to radi većina drugih zemalja u Evropi.
"UIO je institucija koja je samo nadležna za sprovođenje politike indirektnih poreza, što znači da ova pitanja treba uputiti onima koji imaju mogućnost da kreiraju politiku indirektnih poreza, a to su Upravni odbor UIO, Savjet ministara BiH i parlament BiH", kaže Kovačević. Oni bi, kako ističe, eventualno mogli donijeti neku odluku da vrše na određeni način podsticaj kad je u pitanju uvoz vozila na električni pogon, tako da se, primjera radi, u carinskoj tarifi BiH uvede poseban tarifni broj za ovakva vozila, gdje će biti manja stopa carine ili oslobađanje."
Kako nam je rečeno u Savjetu ministara BiH, oni nisu upoznati da postoji bilo kakav plan ili inicijativa da se uskoro uvede neka vrsta povlastice za uvoz električnih vozila.
Međutim, da nije sve baš toliko crno, govori određena "rupa" u zakonu, jer ako imate električni automobil država nema načina da vam naplati putarinu kroz akcize koje se plaćaju prilikom sipanja goriva.
"U ovom trenutku ne postoji zakonski osnov da se na vozila koja imaju napajanje na električnu energiju obračunava i plaća putarina, izuzev one putarine koju sva vozila plaćaju na naplatnim rampama za korištenje autoputeva", kaže Kovačević.
Inače, od 10.072 nova vozila uvezena u BiH u 2017. godini, samo 10 ih je na električni pogon. To su pet električnih golfova, dva električna mitsubišija, jedna tesla, jedan nisan i jedan meleks.
Prema podacima UIO, najskuplji je tesla model S, čija je cijena gotovo 300.000 maraka, a u okviru te sume je čak 68.000 maraka dažbina. Slijede e-golf sa 56.000 maraka i dažbinama od 12.000 KM, zatim nisan ukupne cijene 49.000 maraka i davanjima od 11.000.
"Vozilo se prijavljuje za uvoz na granici i dobija provoznu carinsku prijavu na rok od 10 dana. U tom roku mora se izvršiti homologacija vozila kod ovlaštenog tehničkog pregleda, nakon čega se carini u nekoj od carinskih ispostava u BiH. Plaćaju se uvozne dažbine i nakon toga vozilo se može registrovati kod nadležnog MUP-a", zaključuje Kovačević.
Prema navodima Evropske komisije, mnoge evropske vlade, zajednice i gradovi nude različite vrste stimulansa za nabavku električnih automobila. Kako ističu, oni variraju od djelimičnog oslobađanja od poreza, oslobađanja plaćanja registracije, pogodnosti pri korištenju ruta za autobuse u velikim gradovima i besplatnog parkiranja ili korištenja električne energije. Najvelikodušnija u tom pogledu je Norveška, čije subvencije iznose čak 17.000 evra za kupovinu automobila na električni pogon, što je rezultiralo time da je skoro svaki peti automobil u Norveškoj te vrste, prenose Nezavisne.
Energetika.ba
Potpisan ugovor o izgradnji vjetroparka “Ljubuša”
U narednim danima sastanak nadležnih o poskupljenju struje u RS
