Prije deset godina činilo se da je globalna nuklearna industrija u nezaustavljivom opadanju, no čini se kako se stvari na tom polju mijenjaju.
Brige oko sigurnosti, troškova i načina na koji se postupa s radioaktivnim otpadom oslabili su entuzijazam za tehnologiju koja je nekada smatrala revolucionarnim izvorom obilne i jeftine energije. Međutim, sada se širom svijeta ponovo pokreće tema o oživljavanju nuklearne industrije, potaknuta ulaganjima tehnoloških divova poput Microsofta, Googlea i Amazona u ovaj sektor, kao i rastućim pritiscima na bogate zemlje da smanje emisije ugljičnog dioksid, piše BBC.
Kad je komercijalna nuklearna energija prvi put razvijena 1950-ih i 1960-ih, brojne vlade su bile očarane njezinim naizgled neograničenim potencijalom. Nuklearni reaktori mogli su iskoristiti i kontrolirati jednako moćnu silu kao i atomske bombe kako bi proizvodili električnu energiju za milijune domova. S kilogramom urana koji daje oko 20.000 puta više energije nego kilogram ugljena, činilo se kao da je riječ o tehnologiji budućnosti. Međutim, ta tehnologija također je izazvala javni strah. I taj strah doimao se opravdanim zbog katastrofe u Černobilu, koja je 1986. godine proširila radioaktivnu kontaminaciju diljem Evrope. To je izazvalo široko rasprostranjeno javno i političko protivljenje i usporilo rast industrije.
Globalni gubitak energije
Druga nesreća, u nuklearnoj elektrani Fukushima Daichi u Japanu 2011. godine, ponovo je oživjela zabrinutost za nuklearnu sigurnost. Japan je odmah nakon toga zatvorio sve svoje reaktore, a samo ih je 12 ponovo pokrenuto od tada. Njemačka je odlučila potpuno ukinuti nuklearnu energiju. Druge su zemlje smanjile planove za ulaganje u nove elektrane ili produljenje života starih postrojenja. Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju, to je globalno dovelo do gubitka 48 GW proizvodnje električne energije između 2011. i 2020. godine. No, razvoj nuklearne energije nije stao. U Kini je, primjerice, 2011. godine bilo 13 nuklearnih reaktora, prenosi Poslovni hr. Danas ih ima 55, a još 23 su u izgradnji.
Za Peking, koji se bori s brzo rastućim zahtjevima za električnom energijom, nuklearna energija ima i dalje ključnu ulogu. Sada se interes za sektor ponovno povećava i drugdje. To je dijelom rezultat toga što razvijene zemlje traže načine kako zadovoljiti energetske potrebe, a u isto vrijeme ispuniti ciljeve smanjenja emisije plinova prema Pariškom sporazumu.
Više nuklearne energije
S obzirom na to da je 2024. godina najtoplija godina ikada, pritisak za smanjenje emisije ugljičnog dioksida raste. Uz to što je ponovo stavljen fokus na energetskoj sigurnosti, nakon ruske invazije na Ukrajinu. Južna Koreja, primjerice, nedavno je odustala od planova za postupno ukidanje svoje velike flote nuklearnih elektrana u sljedećih četiri decenije i umjesto toga će graditi nove.
Francuska je preinačila svoje planove za smanjenje ovisnosti o nuklearnoj energiji, koja sada čini 70 posto njezine proizvodnje električne energije. Umjesto toga, planiraju izgraditi do osam novih reaktora.
Također, prošle sedmice američka vlada je na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP29) koja se održala u Azerbajdžanu, ponovila svoju namjeru da do 2050. godine utrostruči proizvodnju nuklearne energije. Bijela kuća je ovu obvezu prvotno dala na marginama prošlogodišnje konferencije COP28. Ukupno 31 zemlja sada je pristala pokušati utrostručiti korištenje nuklearne energije do 2050. godine, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Japan.
