Ruske rafinerije u problemima: Sankcije i napadi dronova smanjuju proizvodnju

Postojala je samo jedna kompanija koja je znala kako popraviti jedinicu za proizvodnju benzina u rafineriji NORSI, smještenoj na rijeci Volgi, oko 430 km istočno od Moskve. Problem je bio što je ta kompanija američka, prema informacijama pet izvora upoznatih s incidentom.

Kompanija, multinacionalna kompanija za naftno inženjerstvo UOP, povukla se iz Rusije nakon što je zemlja izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine. "Inženjeri su žurili oko pronalaska rezervnih dijelova i nisu mogli ništa pronaći", rekao je izvor blizak Lukoilu, koji je zatražio da ostane anoniman jer mu nije dozvoljeno komunicirati s medijima. "Onda je cijela jedinica jednostavno stala."

Četiri druga izvora su rekla da je jedinica - katalitički kraker koji se koristi za pretvaranje težih ugljikovodika u benzin - izvan pogona od januara i nije bilo jasno kada bi se moglo popraviti zbog nedostatka stručnosti unutar Rusije. Jedinica KK-1 jedna je od samo dvije katalitičke kraker jedinice na postrojenju.

Kao rezultat toga, rafinerija NORSI - četvrta najveća u Rusiji - smanjila je proizvodnju benzina za 40%, prema informacijama dva izvora. Lukoil nije odgovorio na zahtjeve za komentarom ove priče.

Rafinerija Lukoila je primjer širih problema u ruskom energetskom sektoru gdje neke naftne kompanije imaju poteškoća u popravci svojih rafinerija, izgrađenih uz pomoć američkih i evropskih inženjerskih firmi, prema barem 10 ruskih izvora iz industrije.

Otežavajuće okolnosti dodatno su pogoršane ukrajinskim napadima dronova koji su ove godine pogodili barem dvanaest ruskih rafinerija, rekli su izvori iz industrije. Napadi su primorali ruske rafinerije da zaustave 14% kapaciteta u prvom kvartalu, prema procjenama Reutersa.

"Ako protok dronova nastavi ovim tempom i ruska protuzračna odbrana ne poboljša, Ukrajina će moći smanjiti ruske rafinerijske operacije brže nego što će ruske kompanije moći popraviti", rekao je Sergej Vakulenka, stručnjak za rusku energetsku industriju i nezavisni saradnik na Carnegie Endowment for International Peace, međunarodnom think tanku za međunarodne odnose.

Najviši energetski zvaničnik Rusije, zamjenik premijera Aleksandar Novak, rekao je prošle sedmice da bi oštećene objekte u rafineriji NORSI trebalo ponovno staviti u pogon u roku od mjesec ili dva, jer ruske kompanije rade na proizvodnji potrebnih rezervnih dijelova. On je također rekao da su druge ruske rafinerije povećale proizvodnju nakon napada dronova i da nema nestašice na lokalnom tržištu goriva, prenosi Reuters.

Rusko ministarstvo energetike nije odgovorilo na zahtjev za komentarom. Ministar Nikolaj Šulginov rekao je u srijedu da će sve rafinerije biti popravljene do juna, ne pruživši daljnje detalje.

Rafinerija NORSI, blizu grada Nizhnji Novgorod, ima kapacitet od 405.000 metričkih tona benzina mjesečno ili 11% ukupne proizvodnje u Rusiji.

Trenutni prekid proizvodnje koštao bi Lukoil skoro 100 miliona dolara mjesečno u izgubljenim prihodima, na osnovu prosječne ruske cijene benzina od 587 dolara po metričkoj toni, prema Reutersovim izračunima.

Honeywell International Inc, matična kompanija za UOP, rekla je u izjavi za Reuters da nije pružala nikakvu opremu, dijelove, proizvode ili usluge rafineriji u Nizhnjem Novgorodu od februara 2022. godine, niti neovisno upravljanoj rafineriji Slavyansk ECO. Rafineriju Slavyansk napao je ukrajinski dron 18. marta i kratko se zapalila.

"Aktivno radimo na identifikaciji i prekidu mogućih preusmjeravanja naših proizvoda u Rusiju putem trećih strana", rekao je Honeywell u izjavi za Reuters putem e-maila. Kompanija je rekla da se pridržava svih primjenjivih izvoznih dozvola, zakona i regulativa o sankcijama.

Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici nametnuli su sankcije na hiljade ruskih ciljeva od invazije na Ukrajinu, a oko 1.000 kompanija objavilo je da napušta zemlju.

Ruska izvozno orijentisana ekonomija od 2,2 biliona dolara pokazala se otpornijom na dvije godine neviđenih sankcija nego što su to Moskva ili Zapad očekivali.

Zapadne kompanije poput UOP i švicarske inženjerske grupe ABB opremile su tehnologijom i softverom sve 40 najvećih rafinerija u Rusiji tokom posljednje dvije decenije, prema više od 10 ruskih izvora iz industrije. Svaka rafinerija ima kombinaciju ruske i strane opreme.

ABB je potvrdio Reutersu da je prestao primati nove narudžbe u Rusiji čim je izbio rat u februaru 2022. godine i nema planove za povratak u Rusiju nakon što ispuni svoje postojeće ugovorne obaveze, rekao je portparol. Kompanija nije pružila detalje tih obaveza.

Nijedan od pet izvora nije sugerisao da je kvar turbine u januaru u NORSI rezultat napada dronova. Ali izvori su rekli da su problemi u postrojenju postali samo gori nakon što je NORSI prvi put pogodio ukrajinski dron u februaru kada su oštećeni drugi dijelovi opreme, stavljajući dodatni pritisak na cijelu rafineriju.

Kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, cijena benzina je politički osjetljiva tema u Rusiji, a vlasti pokušavaju ograničiti porast cijena. Nedavne mjere uključuju uvođenje zabrane izvoza benzina na 6 mjeseci u februaru.

Ukrajina tvrdi da napada ruske rafinerije jer želi oslabiti ratni stroj Kremlja smanjenjem državnih prihoda i smanjenjem goriva za vojsku.

"Dronovi su desetke, ako ne i stotine puta jeftiniji od troškova popravaka, što je važno u ratu iscrpljivanja", rekao je Vakulenka, koji je bio bivši direktor strategije u ruskom energetskom divu Gazprom Neft. Napustio je firmu i Rusiju nekoliko dana nakon početka rata u Ukrajini.

Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik nafte. Preusmjerila je većinu svojih izvoza nafte i derivata na Aziju i Afriku od kada su zapadne zemlje uvele sankcije Moskvi.

Ako bi se Moskva suočila s oštrim padom rafinerijske proizvodnje, bila bi prisiljena smanjiti izvoz goriva u korist nafte, prema više od 10 ruskih naftnih trgovaca.

Rusija isporučuje naftu samo nekoliko velikim kupcima, poput Kine, Indije i Turske, ali njen portfelj kupaca goriva je relativno širi jer može isporučivati manjim potrošačima bez velikih rafinerija u Africi i Južnoj Americi.

Ruska rafinerijska industrija datira iz 1940-ih godina, kada su Sjedinjene Američke Države pružile opremu u okviru Lend-Lease programa tokom Drugog svjetskog rata.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, ruske naftne kompanije uložile su desetine milijardi dolara u modernizaciju uz pomoć firmi poput UOP-a i ABB-a.

UOP je pomogao u nadogradnji rafinerija Norsi i Slavyansk ECO. Nije precizirao koje druge ruske rafinerije je servisirao, u odgovoru na pitanja Reutersa.

Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije kompanijama širom svijeta, uključujući i u Turskoj, kako bi spriječile prenos tehnologije u Rusiju.

Zemlje pod zapadnim sankcijama poput Rusije i Irana dugo su uspijevale pronaći rupe kako bi nabavili rezervne dijelove za zapadno napravljenu opremu poput aviona ili automobila.

Međutim, oprema za preradu nafte je mnogo rjeđa i specijalizovanija; zapadne firme su pojačale kontrole kako bi spriječile Rusiju da uvozi rezervne dijelove putem trećih zemalja, rekao je jedan od pet izvora.

Dva izvora su rekla da je Lukoil zatražio od kineskih kompanija da poprave jedinicu KK-1 u Norsi. Izvori nisu imenovali kineske kompanije. Lukoil je odbio komentarisati kada je upitan da li se obratio Kini.

"Kina ima tehnologiju. Ali vrlo često to bi značilo skupu zamjenu jedinice umjesto normalnog, jeftinog, redovnog popravka", rekao je jedan od izvora.