Sjeverna Makedonija do 2050. odlaže rok za prestanak upotrebe uglja
Cilj Sjeverne Makedonije je da najkasnije 2050. prestane da upotrebljava ugalj u sektoru energetike, izjavio je prvi potpredsjednik vlade i ministar životne sredine i prostornog planiranja Izet Medziti.
Štaviše, naglasio je da je za to potrebna snažna finansijska i tehnička podrška, ali je i ukazao na potrebu da se energetska tranzicija ubrza.
Sjeverna Makedonija se formalno opredijelila da prije kraja decenije pogasi svoje termoelektrane na ugalj. Prošle godine je pokrenula svoju Investicionu platformu za pravednu tranziciju za prikupljanje neophodnih privatnih i javnih sredstava u iznosu od tri milijarde eura. Međutim, novi prvi vicepremijer i ministar životne sredine i prostornog planiranja Izet Medžiti upravo je nagovijestio produžavanje roka za dvadeset godina, što je pokrenulo polemiku u domaćim medijima.
Nova vlada premijera Hristijana Mickoskog i njegove stranke VMRO-DPMNE, koja je na poziciji desno od centra, stupila je na dužnost u junu i tako smenila kabinet kojeg je vodio Dimitar Kovačevski iz Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM).
Medziti pozvao Sjedinjene Države, EU da pomognu da se energetska tranzicija ubrza
Medziti, koji je u Washingtonu učestvovao na jednoj konferenciji o energetskoj bezbednosti, objavio je na Facebooku da će njegova zemlja ispoštovati rokove Evropske unije za prelazak na obnovljive izvore energije. Cilj Sjeverne Makedonije je da najkasnije 2050. prestane da koristi ugalj u sektoru energetike, naglasio je i pritom kazao da će za to biti potrebna snažna finansijska i tehnička podrška.
Prvi vicepremijer je, s druge strane, izjavio da je transatlantsko angažovanje neophodno da se ubrza energetska tranzicija. Pomoć i finansiranje su ključni za održivu transformaciju i obezbjeđivanje pravične tranzicije za zajednice koje će zbog toga trpeti posljedice, naveo je Medziti, prenosi Balkan Green Energy News.
„Kreiranje zelenih mehanizama za finansiranje bi učinilo distanciranje od uglja i razvoj čiste energije lakšima, dok bi regionalna saradnja preko Energetske zajednice pomogla da se izrade zajedničke strategije za ovu svrhu. Imajući u vidu stratešku poziciju Sjeverne Makedonije na Balkanu kao i uticaj rata u ukrajini i ruski utjecaj, istakao sam potrebu za većim učešćem SAD i EU. Ova podrška je od vitalnog značaja za obezbjeđivanje energetske nezavisnosti i smanjivanje ruskog uticaja u regionu“, napisao je posle navedenog skupa prvi potpredsjednik vlade.
EU namjerava da korištenje uglja okonča najkasnije 2040. godine
Radi konteksta treba napomenuti da su se zemlje regiona 2020. obavezale Sofijskom deklaracijom o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan da će najkasnije 2050. potpuno dekarbonizovati svoje privrede, u skladu sa ciljevima Evropske unije. Ali što se konkretno tiče uglja, EU razrađuje plan da upotrebu tog goriva okonča bar deset godina ranije.
Za to vrijeme, termoelektrane na ugalj širom kontinenta smanjuju proizvodnju ili se gase prije roka i prije isteka radnog vijeka. One na Zapadnom Balkanu su uglavnom zastarjele i nepouzdane. Sjeverna Makedonija ima dva ugljarska rudarsko-energetska kombinata. To su REK Bitola i REK Oslomej.
