Uvoz energenata u EU opada: Manje vrijednosti i količine u 2023. godini

U poređenju s istim tromjesečjem 2022. uvoz je smanjen i vrijednosno (-34,2 posto) i neto mase (-11,7 posto).

Upoređujući 2023. godinu s 2022., vrijednost uvezenih energenata manja je za 35 posto, dok je količinski smanjen za 9,4 posto. Promjena novčane vrijednosti uvoza uvelike je uvjetovana padom cijena.

U 2023. godini vrijednost uvezenog prirodnog plina manja je za 52,2 posto u odnosu na 2022. godinu, dok je količinski uvoz manji za 16,1 posto.

Pad cijena prirodnog plina uslijedio je nakon skoka u 2022. kada je vrijednost porasla za 200,4 posto (uz smanjenje uvezene količine od 0,7 posto).

Smanjenje količine treba promatrati kao posljedicu plana zemalja EU koje su se obavezale smanjiti potrošnju plina za najmanje 15 posto. Taj je plan prvotno pokrivao period od 1. augusta 2022. do 31. marta 2023., ali je produžen do 31. marta 2024.

Pad cijena naftnih ulja doveo je do toga da je vrijednost njihova uvoza u 2023. smanjena za 17,2 posto, dok je količinski pad uvezenih naftnih ulja iznosio 2,8 posto.

Cijena naftnih ulja također je zabilježila rast u 2022. godini, kada je u EU uvezeno 71,2 posto više vrijednosti, uz 7,7 posto više količinskog povećanja u odnosu na 2021. godinu.

Većina naftnih ulja koje je EU uvezla u četvrtom tromjesečju 2023. došla je iz Sjedinjenih Država (17 posto), zatim iz Norveške (13,1 posto) i Kazahstana (9,2 posto), prenosi SEEbiz.

Više od polovine prirodnog plina u plinovitom stanju dolazi iz Norveške (53,4 posto), zatim iz Alžira (15,9 posto) i Rusije (12,7 posto).

SAD je osigurao gotovo polovicu uvezenog ukapljenog prirodnog plina (49,4 posto), dok je Rusija osigurala 13 posto, a Alžir 11,1 posto.