Nije tačna tvrdnja da zapadne zemlje više ne uvoze sirovine, energiju i minerale iz Rusije. Uvoze sve što ne mogu pronaći na drugim tržištima, poput urana i titana.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u septembru da je opskrba Rusije nizom roba ograničena, "pa bi možda mogli razmisliti i o određenim ograničenjima, recimo s uranom, titanom i niklom".
Ova upozorenja nisu uzaludna jer SAD i Evropa u velikim količinama uvoze spomenute sirovine iz Rusije.
Državni koncern "Rosatom" ima udio od 40 posto na svjetskom tržištu u trgovini obogaćenim uranom. Za reaktore nove generacije nitko ne nudi proizvod takve kvalitete.
Tek krajem prošle godine američka firma "Centrus Energy" počela je s obogaćivanjem urana, no te će količine još dugo ostati skromne. Glavna djelatnost firme je isporuka urana koji nabavlja od Rosatoma.
U ukupnoj količini isporučenog urana u SAD-u Rosatom sudjeluje s više od 20 posto, a u Evropi taj udio iznosi 30 posto, navodi Deutsche Welle.
Vrijednost poslovanja Rosatoma u SAD-u je dvije milijarde dolara godišnje. To je otprilike polovica ukupnog izvoza ruskog koncerna. Izvozni poslovi u Evropsku uniju iznose oko 500 miliona dolarala, prenosi SEEbiz.
Osim toga, Rosatom izvozi gotovo gorivo za reaktore sovjetske i ruske proizvodnje i nudi popratne usluge.
Ovaj ruski koncern prošle je godine u zapadnim zemljama imao promet od preko četiri milijarde dolara. Ukupni promet na svjetskoj razini vrijedan je 16,4 milijarde američkih dolara.
Prekid poslovnog odnosa bio bi bolan za obje strane. Zato je donedavno Rosatom bio jedna od rijetkih ruskih kompanija koja nije bila pod sankcijama.
Dmitrij Gorčakov, stručnjak za atomsku energiju u Zakladi Bellona, kaže da bi, uspiju li, SAD mogle odustati od uvoza iz Rusije za pet godina, dok će Evropi trebati nešto više.
U posljednje vrijeme američke firme sve više uvoze uran iz Kine. Međutim, vjerojatno se radi o preprodaji ruskog urana, budući da su ruske isporuke Kini značajno porasle od 2022. To pokazuje da uprkos sankcijama ruske sirovine mogu pronaći put do američkog tržišta.
Više od polovice ukupno dostupnih količina titanske spužve u svijetu proizvodi se u Kini. Nešto manje od četvrtine proizvodi se u Japanu. Na Kazahstan otpada deset posto.
Gotovo cjelokupnu eksploataciju titana u Rusiji kontrolira firma VSMPO-Avisma sa sjedištem u uralskom gradu Verhnaya Salda. Udio u svjetskoj proizvodnji spužve od titana iznosi 15 posto.
Ova firma je pod američkim sankcijama, ali ne i pod sankcijama Evropske unije. Prije rata glavni kupci bili su američki “Boeing” kao i europski proizvođač aviona “Airbus”.
Amerikanci su prekid suradnje najavili odmah nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, a Evropljani u decembru te godine.
I Amerikanci i Kanađani su predvidjeli iznimke u sankcijama protiv ruske firme VSMPO-Avisma. Od toga profitiraju kompanije poput Bombardiera i Airbusa, ali i brojni dobavljači Boeinga, poput francuske firme “Safran” ili britanskog “Rolls-Roycea”.
Svi oni i dalje nabavljaju titan u Rusiji. Izvoz u Evropu koji je VSMPO-Avisma l
Potpisan ugovor o izgradnji vjetroparka “Ljubuša”
U narednim danima sastanak nadležnih o poskupljenju struje u RS
