Zdravković: Sankcije NIS-u teško ostvarive, mogle bi imati katastrofalne posljedice
Sankcije SAD-a i Velike Britanije Naftnoj industriji Srbije (NIS), koje je najavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, teško su provedive, ali ako se provedu bit će katastrofa jer rezerve naftnih derivata, u vlasništvu države Srbije može pokriti potrebe tržišta tek za oko dva mjeseca, izjavio je energetski stručnjak Miloš Zdravković.
“Te sankcije zvuče nevjerovatno, a s druge strane, ruske kompanije su već pod najstrožim kaznama, zemlje Evropske unije (EU) već su učinile sve što je bilo moguće”, rekao je Zdravković za Betu.
Danas, treći dan nakon što je Vučić najavio takvu mogućnost, SAD i Velika Britanija nisu službeno obavijestili srpsku javnost o takvoj odluci i o tome što ona podrazumijeva.
Ako su te informacije točne, posljedice bi, kažu stručnjaci, bile nesagledive, jer bi srpsko tržište bilo teško ili potpuno nemoguće opskrbiti naftnim derivatima, ali i petrohemijskim proizvodima, potrebnim drugim industrijama, poput mazuta, bitumena , primarni benzin koji se koristi u petrokemiji...
Razlog za uvođenje sankcija moglo bi biti većinsko vlasništvo ruske državne firme Gazprom i njezine firme Gazprom njeft u NIS-u, kao i isporuka nafte Jadranskim naftovodom (JANAF) iz luke Omišalj u Hrvatskoj u NIS-ove rafinerije u Pančevu i Novom Sadu.
Prema podacima Središnjeg registra vrijednosnih papira, Gazprom njeft i Gazprom imaju 56,15 posto vlasništva u NIS-u, dok je 29,87 posto u vlasništvu Srbije.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je 13. decembra 2024. da SAD planiraju uvesti sankcije NIS-u zbog ruskog većinskog vlasništva, a da će se tim sankcijama pridružiti i Velika Britanija.
Rekao je da nije vidio službeni dokument, ali da postoji "nekakva službena potvrda" da odluka stupa na snagu 1. januara 2025. godine.
Sudeći prema priopćenju NIS-a, danom nakon te vijesti, ni u toj firmine znaju ništa o mogućim sankcijama, prate, kako su naveli, situaciju i analiziraju sve moguće scenarije i potencijalne posljedice na poslovanje firme, ali da postoji trenutno nema zakonskih ograničenja za aktivnosti firme i njenih partnera.
Zdravković je rekao da SAD mogu pokušati Hrvatskoj, odnosno njihovoj firmi JANAF, zabraniti opskrbu NIS-a naftom koja uglavnom nije ruska, već uglavnom iračka, kazahstanska, libijska, norveška...
“Ako se EU, čija je članica i Hrvatska, pridruži sankcijama SAD-a i Velike Britanije, ne znam hoće li Hrvatska na to pristati, jer praktički živi od tranzitne takse za isporuku nafte rafinerijama NIS-a. i najveći je korisnik kapaciteta tog plinovoda i bankrotirao bi ako izgubi Srbiju kao korisnika”, rekao je Zdravković.
Nakon slične najave 2022. godine o uvođenju sankcija NIS-u, JANAF je s tom firmom sklopio novi ugovor o transportu 10.000.000 tona nafte, plus-minus 10 posto do 31. decembra 2026. godine, prenosi SEEbiz.
Zdravković je rekao da, ako SAD donese odluku i provede sankcije, Srbija neće moći uvoziti naftu i derivate, jer bi transport baržama bio nemoguć, pa joj ne preostaje ništa drugo osim "svemirskog" transporta.
Počasni predsjednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković rekao je da je teško govoriti o bilo kakvim rješenjima kada se odluka ne zna.
Prijevoz nafte ili derivata teglenicama, ako se zabrani prijevoz JANAF-om, bio bi skup i to bi ozbiljno utjecalo na rast cijena derivata, rekao je Atanacković.
Dodao je da će Srbija biti prisiljena uvoziti derivate te da ih i dalje uvoze privatnici i strane firme, no pitanje je hoće li moći zadovoljiti potrebe.
U Srbiju derivate uvoze Mol iz Mađarske, OMV iz Rumunjske i Lukoil iz Bugarske, nešto grčki Hellenic.
Energetski konzultant Željko Marković rekao je da je slična najava o uvođenju sankcija NIS-u bila 2022. godine i da je od tada trebalo učiniti nešto da se smanji rizik.
Tada se spominjalo nekoliko rješenja, prije svega da Srbija kupi većinsko vlasništvo u NIS-u.
Odluku o uvođenju sankcija još nije potvrdio američki veleposlanik u Srbiji Christopher Hill, ali je rekao da ne može komentirati mogućnost uvođenja američkih sankcija NIS-u te da je rizik saradnje s ruskim firmama, posebice u energetski sektor, poznat je već duže vrijeme.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., Beograd je odbio pridružiti se zapadnim sankcijama protiv Moskve i nastavlja održavati veze s predsjednikom Vladimirom Putinom.