Energetska zajednica: Mini HE su neisplative i tragične za okoliš

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice (EZ) Janez Kopač u načelu je pozdravio nedavni zaključak Predstavničkog doma PFBiH o zabrani gradnje malih hidroelektrana (MHE) u FBiH, ali i ocijenio problematičnim njegovu implementaciju jer je izdavanje dozvola za gradnju u nadležnosti nižih nivoa vlasti.

Podsjetimo, Predstavnički dom Parlamenta FBiH 23. juna donio je Deklaraciju o zaštiti rijeka i izglasao zaključak o potpunoj zabrani gradnje MHE na cjelokupnom teritoriju FBiH. Tim se zaključkom Vladi FBiH daje rok od tri mjeseca da provede analizu i predloži izmjene u zakonodavstvu koje bi omogućile provođenje te zabrane u praksi.

Ovakvo rješenje Kopač je u razgovoru za Vijesti.ba ocijenio deklarativnim jer vodi u potpuno drugom pravcu i doneseno je u vremenu koje prethodi izborima u Bosni i Hercegovini.

- Predstavnički dom je napravio presedan koji je u načelu veoma pozitivan i siguran sam da će imati odjeka u regiji. Jer, taj agresivan pristup izgradnji MHE u mnogim zemljama Zapadnog Balkana stvarno je veliki problem za okoliš. Nije to samo u FBiH, već i u Srbiji, bio je i u Albaniji, pa i u Crnoj Gori - gdje sada uopće nema novih investicija u tom pogledu - govori Kopač.

Ponavlja da u načelu pozdravlja zaključak Parlamenta FBiH, ali i da, s druge strane, treba pogledati nijanse.

- To je politička odluka koja još nije prevedena u praksu, jer građevinske dozvole izdaju kantoni, a ovo je Predstavnički dom FBiH. Ne znam kako će se to sada prenijeti na kantonalni nivo. Neke hidroelektrane možda su sada pri kraju izgradnje. I šta to sad znači? Da li će tu biti pokretane tužbe, ko će to da plati, kako dalje - pita se Kopač.

Prije ovakvog rješenja, nastavlja naš sagovornik, Parlament FBiH morao je donijeti i odluku kojom bi se zabranilo subvencioniranje izgradnje MHE, jer bi to imalo daleko većeg efekta.

Najveći problem za MHE je da su veoma subvencionirane. Od njih nema velike ekonomske koristi, ali naravno da te subvencije podstiču investitore da ih bez milosti grade i pokušavaju izgraditi što više. Zbog toga bi taj sistem subvencija trebalo odmah ukinuti. OK, za postojeće MHE se to i ne može, jer ugovore treba poštovati. Ali zabranom bilo kakvog subvencioniranja taj bi se problem možda riješio i sam od sebe - potcrtava Kopač.

Ukoliko za izgradnju MHE, jasan je direktor Sekretarijata EZ, ne bi bilo nikakvih subvencija, onda bi i interes za to, a samim tim i politički problem, bio daleko manji.

Naglašava da se izgradnjom MHE u značajnoj mjeri mijenja ekološka ravnoteža, ali da se kroz kvalitetnu procjenu zaštite okoliša treba ustanoviti koje mjere to mogu amortizovati.
- Ako je ta procjena kvalitetno izrađena i ako se takve mjere u praksi provode, onda je naravno i utjecaj na okoliš prihvatljiv. Ali u BiH je problem taj da su te procjene utjecaja na okoliš u mnogim slučajevima vrlo loše urađene i da mjere koje su tamo bile predviđene u praksi uvijek nisu ni bile provedene. I naravno, onda se dešava da vodotoci nekad ostanu bez vode, što ima tragičnog utjecaja na okoliš. Upravo zbog toga je i izbio sav taj revolt kod ljudi - navodi Kopač.

Također, dodaje da se u velikoj većini evropskih zemalja MHE uglavnom više ni ne grade, jer nisu isplative. Više se isplati, kaže, praviti elektrane na sunce ili vjetar.

- To je najjeftinija struja i ona nastaje iz obnovljivih izvora energije. Struja iz malih hidroelektrana je ubjedljivo najskuplja i isplati se samo ako postoji sistem subvencija. A takav sistem u Evropi više nigdje ne postoji, osim u BiH, Srbiji i Albaniji. Zbog toga se te države i suočavaju s tim problemima - zaključuje Kopač u razgovoru za Vijesti.ba.

Energetika.ba / Vijesti.ba