Kapacitet za turbinski režim rada buduće reverzibilne hidroelektrane Blaca iznosi 498 megavata, a pumpe bi radile na najviše 489 megavata, stoji u dokumentaciji Hrvatske elektroprivrede. Postrojenje bi se nalazilo na sinjskom polju nedaleko od Splita.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Hrvatske procenjuje utjecaj planirane reverzibilne hidroelektrane Blaca na životnu sredinu. Nosilac je državna Hrvatska elektroprivreda odnosno njen ogranak HEP-Proizvodnja.
Pored osnovne svrhe, cilj investicije je da poboljša zaštitu od poplava tako što će reducirati velike nalete vode u reci Cetini, poveća navodnjavanje i omogući rad hidroelektrane Orlovac i kada je vodostaj Cetine visok, objavilo je ministarstvo.
Kapacitet za turbinski režim rada bio bi 498 megavata, a pumpe bi radile na najviše 489 megavata, naveo je HEP u zahtjevu za procenu utjecaja. U crpnom režimu, pumpe bi koristile viškove električne energije iz vetroelektrana i solarnih parkova za povlačenje vode iz donje akumulacije Gala u gornje jezero, Blaca. Kada potražnja u elektroenergetskom sistemu premašuje proizvodnju, reverzibilne hidroelektrane uključuju turbine i pretvaraju potencijalnu energiju vode iz gornjeg jezera u struju.
Godišnja proizvodnja procijenjena na 986 gigavata
Lokacija za postrojenje je na Sinjskom polju u opštini Otok u Splitsko-dalmatinskoj opštini. Zauzimala bi površinu od ispod naselja Gala, u Galjskom polju, do prostora udoline Blaca na padinama planine Kamešnice, stoji u dokumentaciji.
Prije izrade studije o uticaju na životnu sredinu, investicija je prije nekoliko godina procjenjivana na do 790 miliona eura, prenosi Balkan Green Energy News.
Ministarstvo je prenijelo da bi pumpe u prosjeku trošile 1,29 teravat-sati godišnje, a turbine proizvodile 986 gigavata. Računa se na osam sati dnevno crpnog rada i šest sati proizvodnje. Postrojenje bi bilo aktivno 11 mjeseci godišnje, dok je ostatak vremena namijenjen remontu i kontroli.
RHE Blaca bi imala tri generatora
Gornja akumulacija Blaca prostirala bi se na 58,1 hektaru i imala bi radnu zapreminu 13 miliona kubnih metara. Zamišljena dužina gornjeg tunela, prečnika šest metara, iznosi 1.929 metara, dok bi cjevovod pod pritiskom prečnika 4,7 metara imao 1.719 metara.
Reverzibilna hidroelektrana u nacrtu ima tri generatora. Donji tunel bi bio 3.537 metara dugačak, a prečnik bi mu bio šest metara. Donja akumulacija Gala bi bila površine 74 hektara i zapremine 2,6 miliona kubika. Blaca bi bila priključena na transformator 400/110 kilovolti. Projekat uključuje izgradnju brane.
Višak zemljanog materijala iz izgradnje procijenjen je na 2,1 milion kubnih metara, a kamena 182.000 kubika.
U skoro svim zemljama u regionu koje prati Balkan Green Energy News su posljednjih godina otpočeti projekti reverzibilnih hidroelektrana. Takva postrojenja već imaju Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Rumunija i Grčka, a planiraju da izgrade još.
Valka za Energetika.ba: Zašto je struja iz vlastite solarne elektrane efikasno i dugoročno rješenje
