Hrvatska: Blokirani projekti obnovljivih izvora energije vrijedni više od milijardu eura

Neki projekti već se godinu i pol ne miču s mrtve tačke. Investitor Goran Fržop iz okoline Šibenika objašnjava da se to događa jer Hera ne donosi odluku o iznosu naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu.

- Među tih 1300 projekata koji su na čekanju, nalaze se i naša dva projekta sunčanih elektrana koje smo planirali raditi dogodine, no nažalost i oni su u blokadi. Rokovi nas pritišću zato jer je od trenutka dobijanja energetskog odobrenja propisan rok od pet godina, rekao je Fržop, voditelj projekata obnovljivih izvora energije u društvu TEC obnovljivi izvori d.o.o.

U privredno-interesnom udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske objašnjavaju da bez poznate cijene priključka investitori ne mogu pribaviti ključne dokumente.

- Njima je prvi korak to podnošenje zahtjeva za priključenje, sastavni dio tog elaborata je cijena priključka. Bez toga oni ne mogu sklopiti ugovor o priključenju, bez ugovora o priključenju oni ne mogu dobiti elektroenergetsku suglasnost , a elektroenergetska saglasnost vam je uslov za dobijanje lokacijske dozvole, pa građevinske i onda tek kreće gradnja, pojasnila je pravna stručnjakinja Tea Dabić.

Rokovi prolaze, problemi se gomilaju, a od HERA-e - ni glasa.

Uprkos višednevnim nastojanjima iz HERA-e nismo dobili čak ni pisani odgovor, piše HRT. Prije svega, na ključno pitanje zašto već godinu i pol ne definiraju cijenu priključka za elektroenergetska postrojenja iako su se obavezali da će to napraviti.

Izgradnju postrojenja ne koči samo HER-a nego i operater HOPS. Zahtjev za priključenje sada se može podnijeti samo jednom godišnje, a tu je i problem finansiranja dalekovoda. Postavlja se pitanje - koje je rješenje?

- Započeti sa postupcima priključenja , omogućiti da se dođe do dozvola za gradnju i priključiti, a u narednih pet godina koliko će realno biti potrebno da se svi ti projekti realiziraju sagraditi novi dalekovod od Splita do Rijeke sredstvima države, odnosno iz izvora za finansiranje poput fondova ili naknade za korištenje mreže, ustvrdio je Fržop.

O ovom problemu oglasili su se i iz Ministarstva privrede. Objašnjavaju da oni nisu mjerodavni za ishođenje lokacijskih, građevinskih i upotrebnih dozvola, a kad je riječ o strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030., tvrde da nema razloga za brigu. Ističu da su samo u posljednje tri godine izdali 3300 mW energetskih odobrenja.