Energetika.ba
izvještaj

Brzi rast solarne energije u Kini: Očekuje se dominacija do 2035. godine

Autor: Energetika.ba
Brzi rast solarne energije u Kini: Očekuje se dominacija do 2035. godine
Foto: Ilustracija

Snaga fotonaponskih elektrana u Kini dostigla je 609,5 GW, a kopnenih i pučinskih vjetroelektrana 408,1 GW odnosno 37,7 GW u 2023. godini.

Ta je država na putu da značajno premaši svoj cilj za 2030., tj. dostizanje 1.200 GW iz fotonaponskih sistema i vjetroelektrana. Jer, prema očekivanjima, do konca iduće godine ukupna snaga fotonaponskih sistema trebala bi iznositi 1104,6 GW, uz 560,8 GW iz kopnenih te 54,7 GW iz pučinskih vjetroelektrana.

Analitička firma GlobalData predviđa da će snaga tamošnjih sunčanih elektrana i vjetroelektrana do kraja decenije ukupno iznositi 1.720 GW, čime će Kina premašiti navedeni cilj od 1.200 GW postavljen upravo za 2030. godinu.

Naime, u najnovijem izvještaju 'Veličina kineskog tržišta električne energije, kretanja, propisi, konkurentsko okruženje i prognoza, 2024.-2035.' GlobalData otkriva da će, prema očekivanjima, Sunčeva energija zadržati status dominantnog obnovljivog izvora do 2035. godine.

Financijski poticaji i podrška politici su među glavnim pokretačima koji olakšavaju postizanje ciljeva prije roka, navodi GlobalData.

"Uprkos značajnom napretku u razvoju obnovljivih kapaciteta, Kina i dalje uvelike ovisi o toplinskoj energiji. Značajno oslanjanje na proizvodnju električne energije iz ugljena predstavlja dva glavna izazova. Prvo, onečišćenje od proizvodnje temeljene na ugljenu pridonijelo je tome da kineski gradovi postanu jedni od najonečišćenijih u svijetu. Drugo, domaća proizvodnja ugljena opada, iako potražnja za električnom energijom raste. Može doći do značajnog pada potražnje i ponude ako Kina ne može održati uvoz ugljena iz Indonezije, što bi potencijalno ugrozilo energetsku sigurnost", kaže Sudeshna Sarmah, energetski analitičar u tvrtki GlobalData.

Vlada nastoji odgovoriti na taj izazov usredotočujući se na proizvodnju iz obnovljivih izvora. Ipak, glavna prepreka je nedovoljna mrežna infrastruktura; brojni projekti obnovljivih izvora odgođeni su zbog neodgovarajućih kapaciteta za njihov prihvat.

Razvoj novih dalekovoda i obuhvatne pametne mreže je ključan. Međutim, to zahtijeva značajna ulaganja.

Udjel Sunčeve energije u energetskom miksu lani je iznosio 20,9 posto, dok su 'onshore' i 'offshore' vjetar činili 14 posto odnosno 1,3 posto.

"Predviđa se da će do 2030. na fotonaponske sisteme otpadati 41,8 posto u energetskom miksu u toj zemlji. Osim toga, očekuje se da će kopnene i pučinske vjetroelektrane dosegnuti udjele od 16,8 posto odnosno 2,1 posto", dodaje.

"Kineski energetski sektor suočio se sa značajnim manjkom u 2012. godini, što je natjeralo vladu da krene u povećanje snage. Posljedično, ta je inicijativa dovela do situacije u kojoj je proširenje kapaciteta nadmašilo potrošnju, povećavajući mogućnost prevelike ponude i nedovoljno iskorištene snage postrojenja", napominje.

"Prijelaz na decentralizirani pristup mogao bi zamijeniti postojeće centralizirano planiranje, potičući brže donošenje odluka. Imperativ je da vlada da prednost razvoju mrežne infrastrukture i razvoju sustava za pohranu energije, s ciljem postupnog smanjenja ovisnosti o toplinskoj energiji", kaže.