Evropska unija je najveći svjetski uvoznik solarnih panela, a očekuje se da će to i ostati barem do 2035. godine, navodi se u najnovijem izvještaju Međunarodne agencije za energetiku (IEA).
Udio tehnologija čiste energije u ukupnom uvozu unije će porasti sa ispod 10% u 2023. na 35% u 2035. godini, dok će se udeo fosilnih goriva smanjivati.
Domaća proizvodnja solarnih panela u EU bila je dovoljna za nešto ispod 15% potražnje u 2023. godini, dok je ostatak pokriven uvozom, a čak su stvorene i zalihe koje su bile na oko tri puta veće od novih kapaciteta instaliranih u toj godini, stoji izvještaju IEA pod nazivom Energy Technology Perspectives 2024 (ETP-2024). EU nabavlja solarne module uglavnom iz Kine i zemalja Jugoistočne Azije, mada dio uvoza sada dolazi iz Sjedinjenih Država.
Evropska domaća proizvodnja je oko 7 GW godišnje, a trenutno nema najava značajnijeg proširenja proizvodnje. Štaviše, postoje indicije da bi se postojeći kapacitet za proizvodnju solarnih modula mogao čak i smanjiti.
Istovremeno, IEA u izvještaju navodi da je udeo EU u ukupnom svetskom proizvodnom kapacitetu pao na manje od 1%. Međutim, unija je zadržala svoj udio od 3% kada je u pitanju svjetsko snabdijevanje polisilicijumom, zahvaljujući visokoj čistoći njemačkog proizvoda i njegovom izvozu u Kinu.
Prema jednom scenariju analiziranom u izvještaju, svetski kapacitet za proizvodnju solarnih modula mogao bi da dostigne 1.695 GW 2035. godine, u poređenju sa 1.115 GW iz 2023. godine, prenosi Balkan Green Energy News.
Vrijednost globalnog tržišta solara, vjetra, električnih vozila, baterija, postrojenja za elektrolizu i toplotnih pumpi se od 2015. do 2023. godine skoro učetvorostručila, dostigavši preko 700 milijardi dolara, što predstavlja oko polovine ukupne vrijednosti prirodnog gasa proizvedenog u svijetu. Uz trenutne politike, globalno tržište ovih šest čistih tehnologija moglo bi se skoro utrostručiti do 2035. godine i premašiti dva biliona dolara.