Sunčeva energija, zahvaljujući izuzetno niskoj cijeni, postala je „glavni pokretač“ globalne tranzicije ka čistoj, obnovljivoj energiji, pokazalo je istraživanje Univerziteta u Surreyju.
Solarna energija svojim povoljnim cijenama nadmašila je sve druge obnovljive izvore poput vjetra, kao i tradicionalne energente poput uglja i plina, prenosi Euronews Green.
Naučnici su utvrdili da u najsunčanijim zemljama proizvodnja jedne jedinice električne energije iz solarnih izvora može koštati svega 0,023 eura.
Čak i u Ujedinjenom Kraljevstvu, koje se nalazi 50 stepeni sjeverno od ekvatora i poznato je po tmurnom vremenu, solarna energija pokazala se kao najjeftinija opcija za proizvodnju energije velikih razmjera.
Pouzdan izvor energije
Zahvaljujući činjenici da su cijene litij-ionskih baterija od 2010. godine pale za 89 posto, sistemi solarne energije s pohranom sada su jednako isplativi kao i elektrane na plin.
„Ovi hibridni sistemi, koji kombinuju solarne panele s baterijama, danas su standard u mnogim regijama. Omogućavaju pohranu solarne energije i njeno puštanje u mrežu kad je potrebno, čime solarna energija postaje pouzdaniji i dostupniji izvor koji pomaže u balansiranju potražnje u elektroenergetskim mrežama“, navodi se u studiji.
Najveći izazovi solarne energije
Unatoč ekonomskoj isplativosti, dr. Ehsan Rezaee, koautor studije sa Univerziteta u Surreyju, upozorava da povezivanje sve većih količina solarne energije s elektroenergetskim mrežama ostaje jedan od najvećih izazova za industriju.
„Pametne mreže, predviđanje temeljeno na umjetnoj inteligenciji i snažnije poveznice među regijama bit će ključni za stabilnost sistema dok se korištenje obnovljivih izvora energije bude povećavalo“, dodaje stručnjak.
Napredni materijali mogli bi povećati efikasnost
Inovacije u materijalima poput perovskitnih solarnih ćelija mogle bi povećati proizvodnju energije i do 50 posto, bez potrebe za povećanjem površine zemljišta.
Perovskitne solarne ćelije (engl. perovskite solar cells) predstavljaju novu generaciju fotonaponskih ćelija koje se temelje na materijalima s kristalnom strukturom perovskita. Ovi materijali omogućavaju visoku efikasnost pretvorbe sunčeve svjetlosti u električnu energiju uz niske troškove proizvodnje.
Ova tehnologija zahtijeva znatno manje energije za proizvodnju u odnosu na silicijske ćelije, što znači da se više energije može proizvesti koristeći manje prostora. U laboratorijskim uvjetima postigle su efikasnost veću od 25 posto, a u kombinaciji sa silicijem (tzv. tandem ćelije) mogu prijeći i 30 posto.
Tanje su i lakše od klasičnih silicijskih ćelija, mogu se savijati i postavljati na širi spektar površina, uključujući zgrade i vozila, čime se smanjuje potreba za izgradnjom velikih solarnih farmi.
No, perovskitne ćelije su još osjetljive na vlagu, kisik i UV zračenje, što smanjuje njihov vijek trajanja u realnim uvjetima. Također, mnogi perovskiti sadrže olovo, što otvara pitanja ekološke sigurnosti.
Perovskitne ćelije su još u fazi istraživanja i testiranja, ali brzo napreduju ka tržištu. Profesor Ravi Silva, suautor studije i direktor ATI instituta na Univerzitetu u Surreyju, ističe da napredak zavisi od dosljedne i dugoročne političke podrške.
Koliko solarne energije proizvodi Evropa?
Prema najnovijim podacima Eurostata, obnovljivi izvori energije činili su 54 posto ukupne proizvodnje električne energije u EU u periodu od aprila do juna ove godine. To je povećanje od 1,3 postotna boda u odnosu na isti period 2024.
Za taj rast zaslužan je bum solarne energije, koja je u drugom kvartalu proizvela impresivnih 122.317 gigavatsati (GWh), što je dovoljno za opskrbu otprilike tri miliona domaćinstava.
Jun 2025. ušao je u historiju kao prvi mjesec u kojem je solarna energija bila glavni izvor električne energije u Evropskoj uniji, čineći 22 posto ukupnog energetskog miksa.
Brzo, jeftino i skalabilno
Rob Stait iz kompanije Alight, jednog od vodećih evropskih solarnih developera, kaže da se solarna energija širi toliko brzo jer je jeftina, jednostavna za instalaciju i brzo se može povećati kapacitet.
„Solarnu farmu moguće je razviti unutar godinu dana – dok za vjetroelektrane treba najmanje pet godina, a za nuklearne najmanje deset godina“, rekao je za Euronews Green.
"Lager" želi graditi solarni park
Krenula prva faza nove bugarske sunčane elektrane
