U Hrvatskoj na čekanju 40 projekata za obnovljivu energiju
Trenutno je na čekanju oko 40 projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, procjenjuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, i dodaju da je najveći izazov elektromreža što bi moglo da ugrozi ne samo priključenje novih elektrana, nego i rad onih koji su već priključeni.
Nedavni odlazak značajnog stranog investitora, kako dodaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, ne daje nadu da će se situacija uskoro promeniti. Naime, u oktobru norveška državna energetska kompanija Statkraft odlučila je da napusti tržište Hrvatske.
Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, izjavila je da i kada postoje zakoni onda nedostaju akta za njihovo sprovođenje. Dodatna stvar je, kako je navela, da regulativa nije usklađena između različitih ministarstava i institucija.
Dok jedni odobravaju, drugi postavljaju dodatne zahteve koji usporavaju proces, dodala je ona, saopštila je HGK.
Kada se govori o izazovima finansiranja projekata, često se misli na nedostatak izvora finansiranja ili nepovoljne uslove za ulaganje.
Ali, kako je istakla, kod obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj investitori se suočavaju sa specifičnim problemom – neizvjesnošću oko osnovnih troškova, poput cene priključenja na mrežu koja nije određena još od 2022. godine, prenosi Balkan Green Energy News.
Neizvjesnost usporava razvoj cijelog sektora, pa zato sistem stoji u mjestu, naglasila je Šćulac na konferenciji Bolja energija.
Ona je naglasila da najveći izazov ostaje mreža, odnosno njen kapacitet, starost i finansiranje modernizacije.
Više od 50 posto prenosne infrastrukture premašilo je svoj vijek trajanja
Više od 50 posto prenosne infrastrukture, kako je podsjetila, premašilo je svoj vijek trajanja, a Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP) predviđa integraciju dodatnih 4.800 MW do 2033. godine. Smatra da to zahtijeva hitna ulaganja, ali prema NEKP-u minimalno potrebnih 2,3 milijarde eura do 2030. daleko je od osiguranog.
„Da, postoje planovi za dodatne kapacitete i stabilnost mreže, ali realizacija dolazi prekasno. Dovest ćemo se u situaciju da čak i realizirani projekti neće moći proizvoditi energiju u punom kapacitetu“, ističe Šćulac.
Ona ističe da je potrebno da se otvori prostor za fleksibilniju integraciju putem skladištenja energije, decentralizovane proizvodnje.
Dalji rast sektora i smanjenje zavisnosti od uvoza struje nisu mogući ako se ove stvari ne promijene, savetovala je Šćulac.
FERK: Obavezni udio električne energije iz OIE za 2025. iznosi 1,15%
Kako je Pakistan doživio 'solarni bum'?
Kina tvrdi da je pronašla najveće nalazište zlata na svijetu
