Međunarodni tim istraživača uz učešće bečkog Univerziteta za prirodne resurse i bionauku (BOKU) istražio je utjecaje energije vjetra na životnu sredinu, društvo, ekonomiju i pravo, sažeo ih u 14 kategorija i pružio osnovu za političke odluke.
Energija vjetra jedna je od najefikasnijih oblika proizvodnje obnovljive energije i značajno doprinosi uspjehu energetske tranzicije. Međutim, mogući ekološki, društveni i ekonomski utjecaji vjetrogeneratora su društveno-politički kontroverzni. Zbog toga su 24 međunarodna istraživača i stručnjaka za energiju vjetra analizirali 400 studija i sumirali istraživanja. Rezultati su objavljeni u naučnom časopisu "Joule", prenosi Kancelarija grada Beča u Beogradu.
Negativni utjecaji na životnu sredinu, životinjski i biljni svijet, zbog izgradnje infrastrukture ili poteškoće u recikliranju lopatica rotora i dalje su u fokusu naučnog interesovanja. Potencijalni utjecaji energije vjetra na ljudsko zdravlje zbog buke ili sjenke su, s druge strane, duboko ukorijenjeni u društvenim debatama. Međutim, emisije buke su zanemarljive u poređenju sa saobraćajem, a pravilno pozicioniranje vjetroturbina može efikasno spriječiti buku i sjenke, tvrde naučnici.
Takođe, uticaji energije vjetra na cijene nekretnina i turizam su u naučnoj literaturi nejasni. Još jedan razlog zašto vjetrogeneratori nisu društveno prihvaćeni odnosi se na estetski uticaj na pejzaž, koji se različito vrednuje u različitim regionima, prenosi Ekapija. Da bi se povećala prihvaćenost energije vjetra, trenutno su popularne kompenzacije stanovnicima u okolini kako bi se nadoknadili mogući negativni monetarni efekti. S druge strane, brojne studije ističu problem vlasništva nad zemljištem.
- Prihvaćenost u javnosti je generalno visoka, na primjer, 60 posto stanovništva Švicarske podržava vjetrogeneratore u budućem miksu električne energije, ali na lokalnom nivou često postoji otpor. Pokazalo se da prihvaćenost vjetroturbina raste kada lokalna zajednica ima koristi, na primjer kroz finansijsko učešće u projektu ili kada se otvaraju radna mjesta za lokalnu ekonomiju. Ne radi se samo o tehničkim poslovima: vjetroparkovi mogu biti i atraktivne turističke destinacije - objašnjava Rasel Mekena, profesor za analizu energetskih sistema na univerzitetu ETH Cirih.
EU: Solar nadmašio ugalj, vjetar stabilan uz izazove, LNG u porastu
'Lager' želi graditi solarne elektrane na području Kamengrada
Proširuje se vjetropark Košava
Srbija i Slovenija razmatraju saradnju u oblasti nuklearne energije
Kako energiju vjetra učiniti društveno prihvatljivom
