Kina napuštene rudnike pretvara u izvore geotermalne energije
Ekstremne vremenske prilike sve više otežavaju poljoprivrednu proizvodnju.
Dok se poljoprivrednici suočavaju s toplotnim talasima, sušama, obilnim padavinama i gradom, kineski istraživači razmatraju neobično rješenje – pretvaranje napuštenih rudnika uglja u podzemne farme, piše Agrarheute.
Na listi za prenamjenu 15.000 rudnika
Kako navodi South China Morning Post, kineske vlasti razmatraju mogućnost korištenja napuštenih rudarskih postrojenja za potrebe poljoprivrede.
Procjenjuje se da bi do 2030. godine u Kini moglo biti oko 15.000 bivših rudnika uglja, što otvara pitanje njihove prenamjene.
Ideja za sada nije stvaranje ogromnih podzemnih polja žitarica, već prije svega istraživanje mogućnosti uzgoja biljaka u kontrolisanim uslovima.
Projekat provodi tim iz Centra za zeleni i visokoučinkoviti razvoj resursa zasnovanih na uglju u provinciji Shanxi, jednom od važnih rudarskih područja Kine.
Rudnici kao kontrolisani poljoprivredni prostori
Upravo u toj regiji posljedice podzemne eksploatacije uglja predstavljaju problem za poljoprivredu.
Istraživanja iz istočne Kine pokazala su da slijeganje tla i zadržavanje vode nakon rudarskih aktivnosti mogu oštetiti poljoprivredne površine.
Napušteni rudnici imaju prostrane tunele i okna, a u njima već postoji dio infrastrukture, poput električne energije i ventilacionih sistema.
U nekim slučajevima dostupan je i pristup podzemnim vodama.
Takvi prostori mogli bi se prilagoditi za uzgoj biljaka u potpuno kontrolisanim uslovima, odnosno za svojevrsne podzemne "indoor" farme.
To bi istraživačima omogućilo preciznu kontrolu temperature, osvjetljenja, vode i kvaliteta zraka, kao i proučavanje rasta biljaka u različitim uslovima.
Međutim, podzemna poljoprivreda suočava se s nizom ozbiljnih izazova.
Jedan od njih je sigurnost samih rudarskih objekata, dok dodatni problem predstavljaju gasovi poput metana, radona i ugljendioksida.
Za siguran rad bilo bi neophodno osigurati efikasan sistem ventilacije i stalno nadzirati kvalitet zraka.
Najveći izazov moglo bi biti svjetlo
Podzemna voda istovremeno je i prilika i rizik. Mogla bi se koristiti za uzgoj, ali bi prije toga bilo potrebno utvrditi njen kvalitet i eventualno je dodatno obraditi zbog mogućeg zagađenja povezanog s rudarskim aktivnostima.
Najveći izazov ipak bi moglo biti svjetlo. Biljkama je za fotosintezu potrebno odgovarajuće osvjetljenje, što znači da bi podzemne farme zahtijevale velike količine električne energije, prenosi Ekapija.
Zbog toga se takav model za sada teško može smatrati zamjenom za velika poljoprivredna zemljišta na površini.
Ipak, kineski projekat pokazuje da se napušteni rudnici sve više posmatraju kao prostor za nove namjene.
Osim poljoprivrede, razmatraju se i mogućnosti njihovog korištenja za skladištenje vode i proizvodnju geotermalne energije.