U BiH opao uvoz električnih automobila, raste potražnja za hibridima

U prvih deset mjeseci 2025. godine u BiH je uvezeno 161 električno vozilo, ukupne vrijednosti 7,64 miliona maraka, uz naplaćene dažbine od 1,40 miliona maraka.

U istom periodu 2024. godine uvezena su 194 električna vozila vrijedna 9,01 milion maraka, što znači da je uvoz električnih automobila ove godine manji i po vrijednosti i po količini. U protekloj godini ukupno je uvezeno 230 električnih automobila ukupne vrijednosti 11,73 miliona maraka uz dažbine od 2,15 miliona maraka.

Najskuplji uvezeni električni modeli do oktobra 2025. godine bili su Volvo EX90 Twin (237.590 maraka) i Lucid Air Grand Touring (220.469 maraka), dok su tri izvedbe modela Porsche Taycan 4S, s pojedinačnim iznosima između 180.000 i 200.000 maraka, ušle među top pet najvrjednijih električnih automobila uvezenih u BiH ove godine.

Najskuplje uvezeno električno vozilo u prošloj godini bio je Mercedes Benz EQS 58 vrijedan 226.217 maraka, a sljedeća četiri mjesta u top pet najskupljih zauzele su različite izvedbe modela Porsche Taycan 4S s pojedinačnim iznosima između 190.000 i 203.000 maraka.

Suprotan trend bilježi uvoz hibridnih vozila. Od 1. januara do 31. oktobra 2025. godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 3.014 hibridnih automobila, ukupne vrijednosti 173,49 miliona maraka, a naplaćene dažbine iznosile su 37,61 milion maraka. Od toga je 1.618 vozila bilo novih, a 1.396 polovnih.

Za isti period protekle godine uvezeno je 1.810 hibridnih vozila ukupne vrijednosti 96,89 miliona maraka, od kojih je 1.120 bilo novih, a 690 polovnih.

Tokom cijele 2024. godine ukupno je uvezeno 2.408 hibridnih vozila ukupne vrijednosti 129,02 miliona maraka, uz dažbine od 29,02 miliona maraka, a među njima je bilo 1.510 novih i 898 polovnih vozila.

Time je u 2025. godini zabilježen značajan porast uvoza hibrida u odnosu na prethodnu godinu, kako u količini, tako i u vrijednosti.

Djelatnik firme koja se bavi prodajom automobila "Guma M", Ivica Nikšić, istakao je u razgovoru za Fenu kako je potražnja za hibridima znatno veća od one za električnim vozilima (EV).

– Razlozi za to su povoljnije cijene hibrida, nedostatak ozbiljnije infrastrukture za punjenje električnih vozila, te s tim povezana sumnja kupaca prema EV-u zbog straha od ograničenog dometa električnih vozila zbog nemogućnosti punjenja. Također, za razliku od zemalja u EU i okruženju, kod nas ne postoje državni poticaji za takva vozila, koji su bili ponuđeni samo 2022. godine i to za ograničen broj vozila na godišnjem nivou – kazao je Nikšić.

Ističe kako je rabljenih električnih i hibridnih vozila još uvijek relativno malo na bh. tržištu, te da među polovnim vozilima koja se uvoze s namjerom daljnje prodaje u BiH i dalje dominiraju vozila s klasičnim motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.

Dodaje kako su prema podacima agencije IDDEEA u prvih deset mjeseci ove godine u BiH registrirana 74 nova vozila s električnim pogonom, što je 0,67 posto ukupnog tržišta novih putničkih i lakih dostavnih vozila. Podatak za hibride je 2.364 vozila, što čini 21,28 posto tržišta.

– Električna vozila općenito imaju niže troškove održavanja – primjerice, nema potrebe za izmjenom ulja i uljnih filtera, filtera zraka na motoru, te remena razvodnog mehanizma i pripadajuće garniture (tzv. veliki servis), a nemaju ni klasični mjenjač prijenosnih odnosa. Uz činjenicu da je sama vožnja na električnu energiju ekonomičnija i povoljnija od vožnje na fosilna goriva, troškovi eksploatacije definitivno su niži u odnosu na klasično pogonjene automobile – naveo je Nikšić.

Među mane ove vrste automobila može se, kako kaže, ubrojiti još uvijek nedovoljno usavršena tehnologija baterija, čija je trajnost i dugovječnost jedna od glavnih prepreka pri odabiru.

– U posljednje vrijeme većina proizvođača upravo na bateriju daje dosta izdašnu tvorničku garanciju (kod Renaulta i Nissana ona iznosi osam godina). Ubrzani razvoj takozvanih "solid state" baterija, koje imaju značajno veću gustoću energije/kapacitet u odnosu na konvencionalne baterije, što im omogućava da budu kompaktnije i lakše, obećava rašireniju upotrebu i duži vijek trajanja baterija, a samim time i električnih automobila – kazao je Nikšić.

Međutim, kako navodi, dok se kroz finansijske poticaje i izgradnju šire i dostupnije infrastrukture za punjenje ne pokrene ozbiljnija akcija na poticanju kupovine ovakvih automobila, teško se može očekivati značajniji porast udjela električnih vozila u prodaji i svakodnevnoj upotrebi na našim cestama.

– Proizvođači sa svoje strane obećavaju uvesti u ponudu automobile koji će cjenovno biti barem nešto bliži klasično pogonjenim vozilima, što se očekuje, primjerice, od nedavno predstavljenog Renaulta Twingo. Guma M kao ovlašteni zastupnik grupacije Renault / Nissan / Dacia ima u ponudi nekoliko EV modela (Renault Megane e-Tech, Scenic, te novi R4 i R5), dok skoro svi drugi putnički modeli u našoj ponudi imaju barem jednu verziju s full-hibridnim pogonom. Najprodavaniji je Renault Captur, a slijede ga Renault Austral, te Nissan Qashqai i X-Trail – naveo je Nikšić.

Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije kazali su za Fenu kako u 2025. godini nemaju programe poticaja pri kupovini električnih vozila, niti za pravne osobe, niti za pojedince, jer u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine za ovu godinu sredstva za tu namjenu nisu utvrđena.