CIGRE BiH: Put ka zelenom vodoniku

Bosanskohercegovački komitet Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme CIGRE u nastojanju da se postignu klimatskih ciljeva, započinje promociju svoje posvećenosti zelenom vodoniku odnosno dekarbonizaciji energetskog sistema kao ključnom preduslovu za proizvodnju i skladištenje čiste energije. Takvu opredjeljernost iskazat će i na ovosedmičnoj sjednici Upravnog odbora zakazanoj u Sarajevbu a u okviru rasprave o aktivnostima u narednim mjesecima te priprema i organizacije 15. Savjetovanja CIGRE ove jeseni. Kako je ovim povodom najavio Edhem Bičakčić, predsjednik ove strukovne organizacije uloga zelenog vodonika u energetskoj tranziciji biće jedna od ključnih tema kojom će se baviti oko 500 bh. elektroenergetičara - učesnika savjetovanja.

-Time želimo pokazati da razumijemo i slijedimo evropske procese odnosno djelujemo u pravcu dostizanja neutralnosti CO2 do 2050.godine kako bismo imali nisko ugljični, sigurni, pouzdan, otporan, dostupan, ekonomičan i tržišno zasnovan panevropski integrirani energetski sistem - kazao je Edhem Bičakčić.

Osnova za prihvatanje takvog opredjeljenja je integracija energetskog sektora i strategija za vodonik.. Od svih alternative čistog goriva, zeleni vodonik je jedan od najznačajnijih učesnika, a ključni razlozi su sljedeći: može se proizvoditii iz obnovljive električne energije i vode: ima nultu emisiju kada se pretvori u korisnu energiju I na poslijetku to je energetski gusto I svestrano gorivo.

Zeleni vodonik predstavlja budućnost svjetske energetike, jer se njime rješava pitanje proizvodnje I skladištenja čiste energije. Potražnja za vodonikom će se 2030. godine uduplati u odnosu na 2020. godinu. Vodonik je glavno rješenje za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektorima koje je teško dekarbonizirati i u kojima je elektrifikacija teška ili nemoguća. Radi se na primjer o proizvodnji čelika ili prevozu tereta teškim teretnim vozilima. Vodonik, kao nositelj energije bez emisija ugljika, omogućio bi i transport energije iz obnovljivih izvorana velike udaljenosti te skladištenje velikih količina energije. Dugoročno gledano, vodonik se može koristiti za proizvodnju tekućeg sintetičkog kerozina i drugih sintetičkih goriva te ta ko pridonijeti I dekarbonizaciji vazdušnog I pomorskog saobraćaja. Vodonik je lakozapaljiv gas I treba se pobrinuti za njegovu sigurnu proizvodnju, skladištenje, transporti upotrebu.

O tome šta bi trebalo rješavatiu narednom period Edhem Bičakčić u focus stavlja način snabdijevanja vodonikom; procjenu potrošnje; rentabilnost u odnosu na alternative; pitanje tehnologija vezanih za povećanjem kapaciteta; strategiju implementacije u različitim područjima. Na kraju treba dati procjenu zelenog vodonika u pogledu zamjene sivog vodonika, dugotrajnog skladištenja za balansiranje kao I transportera obnovljive energije pretvorene u vodonik.

Veoma impresivan razvoj digitalizacije i širenje aktivne distributivne mreže u kombinaciji sa velikim povećanjem obnovljivih izvora energije s ciljem postizanja društva bez ugljenika, predstavlja velike promjene u načinu razmišljanja i rada CIGRE Paris, posebno sadržaja radnih grupa, simpozijuma, radionica I preferencijalnih tema za zasjedanja CIGRE. Imajući u vidu prethodno navedeno, Administrativno vijeće te svjetske organizacije je na sjednici u avgustu 2020. godine prihvatilo formiranje ad-hoc grupe za “zeleni vodonik”. Za 49. zasjedanje CIGRE, u Parizu 2022. godine, vodonik direkno predstavlja preferencijalne teme četiri studijska komiteta. Pored toga krajem 2020. godine CIGRE Paris je formirao radnu grupu “Uloga zelenog vodonika u energetskoj tranziciji”.

HAJDAR ARIFAGIĆ

Energetika.ba