Njemački ministar: Cijene plina mogle bi dodatno porasti zbog eskalacije sukoba u Ukrajini

Njemačka je osigurala dovoljno plina, ali njegove cijene mogle bi porasti zbog eskalacije sukoba u Ukrajini, upozorio je u utorak ministar gospodarstva Robert Habeck.

Rat diže cijene, rekao je Habeck, koji se zalaže se za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu.

Cijene plina snažno rastu u Europi još od prošle godine, potaknute potražnjom gospodarstva koje se oporavlja od koronakrize i geopolitičkim napetostima u Ukrajini. Zapad optužuje Rusiju da planira napasti susjednu zemlju, što Moskva uporno opovrgava.

U proteklim danima učestalo je kršenje primirja na liniji razdvajanja ukrajinskih snaga i proruskih pobunjenika u Luhansku i Donecku i Moskva je jučer navečer priznala neovisnost dvije odmetnute regije na istoku Ukrajine s većinskim ruskim stanovništvom.

Zapad sada priprema najavljene sankcije Rusiji, a zasada se ne zna hoće li obuhvatiti i ruske energente.

Kancelar Olaf Scholz obustavio je danas postupak certifikacije plinovoda Sjeverni tok 2, koji bi trebao udvostručiti isporuke ruskog plina u Njemačku.

Ministar gospodarstva upozorio je danas da Njemačka mora prestati koristiti fosilna goriva što je prije moguće i intenzivirati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

U jučerašnjem govoru Habeck je istaknuo i da Njemačka mora kompanijama propisati punjenje skladišta plina prije zime kako bi se izbjegle krize slične sadašnjoj.

“Skladišta bi trebala biti puna i moramo imati mogućnost kontrole punjenja zaliha”, rekao je Habeck.

Početkom veljače razina plina u skladištima bila je nešto manja od 35 posto, što je najniže u ovom dijelu godine otkada se prate podaci.

Skladištenje zaliha povjereno je kompanijama, ali država regulira naknade za upravljanje zalihama.

Habeck smatra da je regulativa koja zahtijeva od privatnog sektora da osigura puna skladišta puno bolja opcija od državne kupnje plina kako bi se osigurala opskrba.

Njemački kapaciteti za skladištenje plina iznose 24 milijarde kubičnih metara, što odgovara otprilike četvrtini godišnje potrošnje.

(Energetika.ba / Nacional.hr)