Crna Gora pred odlukom o izgradnji prve velike hidroelektrane

Završena je javna rasprava o nacrtu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Strateški dokument treba da ponudi važne odgovore od nacionalnog značaja – kada će definitivno biti zatvorena Termoelektrana Pljevlja i koje nove velike elektrane će se graditi da bi je zamijenile.

Javna rasprava o nacrtu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana završena je u petak, a prema informacijama Vijesti iz Ministarstva energetike, izvještaj sa javne rasprave sa konačnim predlogom plana mogao bi biti objavljen u naredna dva mjeseca, dok će se do kraja godine znati koja će se prva velika hidroelektrana graditi.

Ovaj strateški dokument Ministarstva energetike i rudarstva treba da ponudi važne odgovore od nacionalnog značaja – kada će definitivno biti zatvorena Termoelektrana Pljevlja i koje nove elektrane će se graditi kako bi mogle da zamene TE – sadašnji glavni izvor električne energije u Crnoj Gori, kako po količini proizvodnje, tako i po drugom, ne manje važnom segmentu – stabilnoj proizvodnji i održavanju balansa u energetskom sistemu.

TE Pljevlja je izgrađena 1982. godine, i od tada Crna Gora nije dobila nove velike izvore električne energije.

Reverzibilne elektrane neophodne za rad solarnih i vjetroelektrana

U nacrtu dokumenta kao moguća godina prestanka rada TE Pljevlja predviđena je 2041. godina, kao i da je njen rad nemoguće nadoknaditi bez dvije velike hidroelektrane koje bi radile na reverzibilnom principu, uz veliki broj novih solarnih i vjetroelektrana. Reverzibilne hidroelektrane rade po principu povezanosti sa solarnim i vjetroelektranama, omogućavajući stabilnost sistema kada nema dovoljno sunca i vjetra, jer tada proizvode struju ispuštajući vodu iz akumulacije, dok u periodima kada u sistemu ima viška struje iz solarnih i vjetroelektrana čuvaju akumulacije i čak koriste višak struje da pumpama vraćaju vodu u akumulaciju.

U Planu se navodi da je dokumentacija i priprema najviše napredovala za hidroelektrane Komarnica i Kruševo, mada se navodi postojanje spora jer se djelimično nalaze u zaštićenim prirodnim sredinama. Komarnica bi bila akumulaciona elektrana sa mogućnošću usklađivanja sa solarnim i vjetroelektranama, a Kruševo bi trebalo da bude reverzibilna. Hidroelektrana Komarnica trebalo bi da bude završena 2032. godine, a Kruševo 2033. godine, kako bi Termoelektrana Pljevlja mogla postepeno da smanjuje proizvodnju i u potpunosti prekine rad najkasnije do 2041. godine.

U dokumentu se ukazuje da će u Evropskoj uniji od naredne godine elektrane na ugalj plaćati posebnu naknadu, kao i da će Vlada Crne Gore pokušati da odloži tu obavezu do 2030. godine. Uvođenje ove naknade značilo bi znatno veću cijenu električne energije iz TE. Prema ovom dokumentu, u nove hidro, vjetro i solarne elektrane državna EPCG i privatni investitori do 2035. godine uložit će dvije i po milijarde eura.

U svijetu povećana izgradnja HE

Iz Elektroprivrede su rekli da je NECP (Nacionalni energetski i klimatski plan) predvidio čitav niz aktivnosti i mjera u cilju smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG emisija) i poštovanja međunarodnih obaveza koje je Crna Gora preuzela.

„Nove investicije su neophodne, kako za EPCG, tako i za samu državu Crnu Goru. Podsjetimo da pored značajnih investicija u oblasti OIE (ulaganje u nove solarne i vjetro projekte i rekonstrukcije postojećih hidroelektrana, koje EPCG uspešno realizuje, u saradnji sa renomiranim međunarodnim partnerima), valorizacija hidropotencijala i proizvodnja električne energije predstavljaju jedan od najvažnijih prioriteta razvoja EPCG. Nova hidroenergetska postrojenja su važna kako bi se obezbijedila tehnička pouzdanost i stabilnost elektroenergetskog sistema, kao i integracija značajnog broja planiranih solarnih i vjetroelektrana, naročito u novim okolnostima koje su proistekle iz energetske krize i povećanja cijena električne energije na međunarodnom tržištu“, naveli su iz kompanije, odgovarajući na pitanje koji je krajnji rok za donošenje odluke o gradnji ovih ili drugih velikih hidroelektrana, kako bi se na vreme obezbijedila zamjena za TE.

Navode da je u svetu u fazi izgradnje ili razvoja veoma veliki broj reverzibilnih hidroelektrana, kao i da se značaj gradnje novih hidroelektrana ogleda u:

• omogućavanju proizvodnje obnovljive, prenosive energije sa niskom emisijom CO2,
• obezbjeđenju značajnih vodenih rezervi,
• zaštiti od poplava,
• podršci navodnjavanju,
• doprinosu poboljšanju kvaliteta života i uslova poslovanja u lokalnoj zajednici,
• i obezbjeđenju dugoročnih izvora prihoda.

Odluka o HE Kruševo do kraja godine

Podsjećaju da je početkom ove godine Kraljevina Norveška omogućila izgradnju novih hidroelektrana u cilju smanjenja uticaja klimatskih promjena, tako što je norveški parlament usvojio prijedlog zakona kojim se na zaštićenim rijekama omogućava izgradnja hidroelektrana.

„Napomenimo da se upravo u ovom trenutku u Austriji realizuje projekat izgradnje reverzibilne HE Linberg 3, snage 480 MW, kao i niz drugih velikih HE širom svijeta koje su od velikog značaja za pravednu tranziciju i sprovođenje zelene agende. U okviru saradnje predviđene potpisanim Memorandumom o razumijevanju sa kompanijom EDF, kao jedan od prioritetnih projekata prepoznata je izgradnja HE Kruševo. Očekujemo da će Crna Gora i Republika Francuska tokom ove godine doneti odgovarajuće odluke neophodne za stvaranje pravnog okvira za dalju realizaciju projekta i samu izgradnju HE Kruševo“, saopštili su iz EPCG.

Možda Crna Gora dobije izuzeće od poreza na emisije iz uglja do 2030.

Na pitanje da li će i kada u Crnoj Gori biti uveden takozvani karbonski porez na električnu energiju dobijenu iz uglja, koji od naredne godine važi u EU, kako bi to uticalo na rad i poslovanje EPCG i da li može uticati na povećanje cijene struje u Crnoj Gori naredne godine ili u nekom dužem periodu, iz EPCG su odgovorili da Crna Gora može tražiti izuzeće do 2030. godine.

EU od naredne godine uvodi posebne naknade za proizvođače električne energije iz uglja i drugih energenata sa visokom emisijom gasova, kroz takozvani Mehanizam za prekogranično prilagođavanje cijene ugljenika (CBAM).

„Što se tiče primjene CBAM mehanizma, podsetimo da je u Crnoj Gori već na snazi nacionalna uredba vezana za CO2 emisije i da je odgovarajućom EU regulativom predviđena mogućnost izuzeća od primjene CBAM mehanizma do 2030. godine za zemlje regiona (WB6) do primjene EU ETS sistema 2030. godine. Ovo je svakako važna tema koja je predmet kontinuiranih aktivnosti i same Vlade i svih zemalja regiona, o kojoj će se konačne odluke donositi u narednom periodu”, naveli su iz EPCG.