Koliki je u prvoj polovini 2025. bio uvoz plina u Evropu: Rast potražnje za LNG

EU je zadnjih godina radio na povećanju proizvodnje iz obnovljivih izvora što je utjecalo na smanjenje potrošnje plina, a sada nastoji potpuno se odmaknuti od ruskog plina do kraja 2027.

U periodu od 2021. do 2024. zemlje EU-a su smanjile potrošnju plina za 20 posto te uvoz kroz plinovode te LNG-a za ukupno 18 posto.

Ipak, vrijedno je zabilježiti da je uvoz ruskog plina preko Turske rastao zadnjih godina. Ankara nema želju podupirati evropske planove za odricanjem od ruskog plina, odnosno želi ostaviti vrata otvorena za njegov protok prema tržištu EU-a.

Vodeći izvori plina kroz plinovode za EU u prvoj polovici ove godine bili su Norveška s 55 posto udjela, Alžir s 19 posto udjela te Rusija preko Turske s 10 posto količina, navodi izvještaj IEEFA-e.

Na godišnjem nivou pale su donekle količine koje dolaze iz Azerbejdžana, Libije i Norveške, a povećane su one iz Alžira i Rusije, prenosi Marx ba.

No, ukupan uvoz iz Rusije je snažno pao u odnosu na 2021. kada je iznosio 150 milijardi kubičnih metara. U 2024. je došao na 52 milijarde.

Od početka 2022. EU je na uvoz plina kroz plinovode potrošio oko 380 milijardi eura.

U cijeloj 2024. godini 50 posto plina je uvezeno iz Norveške, 17 posto iz Alžira te 18 posto iz Rusije od čega je pola od te količine došlo transportom preko Ukrajine.

U prvoj polovici ove godine uvezeno je ukupno 149,9 milijardi kubičnih metara plina, a od te količine na LNG otpada 72 milijarde što znači da je uvoz otprilike ravnomjerno raspoređen između LNG-a i plina koji stiže plinovodima. U prvoj polovici prošle godine uvezeno je ukupno 146,1 milijardi kubičnih metara dok je u drugih šest mjeseci količina iznosila 138 milijardi kubičnih metara.

Vidljivo je da u odnosu na prvu polovicu prošle godine raste udio LNG-a u uvozu, pa je sada na 48 posto dok je prije godinu dana bio na 41 posto. U drugoj polovici prošle godine omjer je bio 62 naspram 38 posto u korist plina iz plinovoda.

Može se očekivati da će uvoz LNG-a rasti, pogotovo nakon trgovinskog dogovora između EU i SAD kojim bi EU trebao godišnje kupovati od SAD količinu vrijednu 250 milijardi dolara.

No, energetska analitičarka iz IEEFA-e Ana Maria Jaller-Makarewicz smatra da ostvarenje tog dogovora u tom opsegu nije realno.

“Masovno povećanje uvoza LNG-a kako bi se zadovoljio trgovinski sporazum nije ostvarivo. Potražnja za plinom u EU pada i nije vjerovatno da će tržište progutati takve količine”, prenosi Euronews njene riječi.

U prvoj polovici ove godine evropska potražnja za plinom iznosila je 180 milijardi kubnih metara, a očekuje se da će u cijeloj godini biti između 310 i 325 milijardi.

Do 2030. godine ta bi brojka trebala postupno padati i, prema planu RePowerEU, doći na 190 milijardi kubičnih metara premda drugi plan EU-a “Spremni za 55”, kojim se predviđa smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za 55 posto do kraja ovog desetljeća, postavlja za cilj uvezenu količinu od 280 milijardi kubičnih metara plina.

U prvih šest mjeseci ove godine u EU je plinovodima došlo 42,7 milijardi kubičnih metara iz Norveške, zatim 15,1 milijardi iz Alžira, 7,7 milijardi iz Rusije, 5,6 milijardi iz Ujedinjenog Kraljevstva te 5,4 milijarde iz Azerbejdžana.

Za te količine Norveškoj je plaćeno 18 milijardi eura, Alžiru šest milijardi eura, Rusiji i Ujedinjenom Kraljevstvu po tri milijarde eura te Azerbejdžanu dvije milijarde eura.

Pogleda li se prekogranični transport plina unutar EU u istom periodu može se vidjeti kako su najveće količine tekle iz Belgije prema Njemačkoj i Nizozemskoj, i to ukupno 16,9 milijardi kubičnih metara.