Slovenija i dalje ovisna o ruskom plinu, uprkos EU naporima za smanjenje uvoza

"Slovenija je poduzela mjere za jačanje alternativnih opskrba prirodnim plinom, ali se u stvarnosti i dalje oslanja na ruski plin uvezen preko Austrije", napominje Evropska komisija na drugu godišnjicu usvajanja plana EU za smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. 

Iako je firma Geoplin sklopila ugovor o opskrbi plinom iz Alžira, to je dovoljno za oko trećinu godišnjih potreba Slovenije za plinom. Ugovorom je predviđena isporuka 300 miliona prostornih metara godišnje tokom tri godine, od 1. januara 2023. do 31. decembra 2025. godine.

Što se tiče slovenskog pristupa dodatnom plinu iz terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku, koji Hrvatska planira proširiti, Evropska komisija ističe da rezervacija dodatnih količina neće biti moguća prije perioda od 2025. do 2026. godine.

Od donošenja plana REPowerEU prije dvije godine, EU je uspješno smanjila opskrbu plinom iz Rusije. Udio plina iz Rusije iznosio je 45 posto cjelokupnog uvezenog plina 2021. godine, ali samo 15 posto prošle godine. EU ga je zamijenila plinom iz drugih trećih zemalja, uglavnom SAD-a i Norveške.

Jedna od mjera u okviru plana za smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima je i smanjenje potrošnje plina, pri čemu su zemlje članice pristale na dobrovoljno smanjenje od 15 posto na nivou EU. Od augusta 2022. do januara ove godine EU je smanjila potrošnju plina za 18 posto, a najuspješnije su bile Danska i Finska koje su smanjile potrošnju za 40 odnosno 39 posto, prenosi SEEbiz.

Slovenija je potrošnju plina smanjila za samo 10 posto. Manje uspješne bile su samo Poljska s padom od osam posto i Irska s padom od četiri posto. Malta je jedina povećala potrošnju plina za 10 posto, pokazuju podaci Evropske komisije.

Članice EU također su odlučile zajednički naručiti ovaj energent u sklopu nastojanja da se smanji ovisnost o ruskim fosilnim gorivima i snize cijene plina. Prošle godine je 113 evropskih kompanija u okviru četiri konkursa podnijelo zahtjeve za 54 milijarde kubika plina, a dobavljači su ponudili 61 milijardu. Na kraju su dogovorili kupovinu više od 42 milijarde prostornih metara plina.

Prošle su godine slovenski veletrgovci predali potražnju za 0,25 milijardi kubičnih metara, što predstavlja 29,5 posto godišnje potrošnje u državi. Evropska komisija ne navodi koliko su na kraju kupili.

Bruxelles je plan REPowerEU predstavio sredinom maja 2022., otprilike tri mjeseca nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Moskva je svoje energente koristila i kao "ekonomsko oružje" protiv Evrope, podsjetili su u izjavi predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, izvršni potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič i evropski povjerenik za energetiku Kadri Simson.

"Prekinuli smo našu energetsku ovisnost o Rusiji. Putinovi plinovodi više nisu alat za ucjenjivanje Evrope", istaknuli su. Dodali su da će EU nastaviti s naporima da potpuno zaustavi uvoz ruskih fosilnih goriva i osigura sigurnu, čistu i pristupačnu energiju za evropske građane.