Šta treba znati o Turskom toku zbog kojeg je izbio sukob između BH-Gasa i Energoinvesta

Ruski plin je od 70-ih godina prošlog vijeka do nedavne gradnje Turskog toka proticao kroz Ukrajinu, Mađarsku i Srbiju do Bosne i Hercegovine. Na web stranici BH-Gasa je istaknuto da je Energoinvestova Fabrika glinice Birač 1979. bila prvi potrošač plina u Bosni i Hercegovini.

Energoinvest je godinama pregovarač u ime Federacije Bosne i Hercegovine pred Rusijom. Direktorica ovog preduzeća Bisera Hadžialjević je početkom prošlog mjeseca izjavila da je jedini ovlašteni i registrovani uvoznik plina.

Uvoz i distribuciju ovog resursa na području Republike Srpske vrši preduzeće Gas Promet, a većinski vlasnički udjel u njemu ima preduzeće Srbijagas.

Svaka zemlja preko koje se vrši transport plina naplaćuje transport, što znači da je Bosna i Hercegovina to plaćala Mađarskoj. To je bio slučaj prema ugovoru koji je Energoinvest potpisao još početkom 1997. godine.

Ovaj ugovor je bio važeći kada je Federacija Bosne i Hercegovine odlučila da od 1. aprila ove godine plin dobija preko Turskog toka. Za podsjetiti je da je Rusija 2014. odustala od Južnog toka, a onda se odlučila na gradnju Turskog toka.

Južni tok je podrazumijevao distribuciju plina ispod Crnog mora do Bugarske, ali je to bilo protivno pravilima energetskog tržišta Evropske unije i tome su se protivile Sjedinjene Američke Države, piše Deutsche Welle (DW). Potom je napravljen Turski tok preko Turske, Bugarske, Srbije i Mađarske.

Šta misle u BH-Gasu, a šta u Energoinvestu

Odluka Energoinvesta i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da se ovaj entitet priključi na Turski tok je izazvala nezadovoljstvo BH-Gasa koji vrši distribuciju unutar ovog entiteta. Energoinvest i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, kadar Saveza za bolju budućnost (SBB), smatraju odluku opravdanom. Za v. d. direktora BH-Gasa Jasmina Salkića, kadra Stranke demokratske akcije (SDA), odluka je neprihvatljiva.

U BH-Gasu su reagirali nekoliko dana nakon prelaska na Turski tok. Saopćili su da su podnijeli krivičnu prijavu zbog, kako su naveli, samoinicijativne odluke Energoinvesta. Osnovne zamjerke BH-Gasa, odnosno njegovog v. d. direktora Salkića su sljedeće:

• Prelaskom na Turski tok je omogućeno da gasnim sistemom Bosne i Hercegovine upravljaju Gas Promet iz Republike Srpske i srbijanski Transportgas;
• Morat će se platiti 23 miliona dolara zbog kršenja važećeg ugovora o distribuciji plina preko Ukrajine, Mađarske i Srbije.

Nakon što je Salkić reagirao oglasila se direktorica Energoinvesta Bisera Hadžialjević osvrnuvši se na razloge prelaska na Turski tok, pa je tako izdvojila:

• Prelazak je zahtijevala ruska kompanija Gazprom, ne nudeći alternativu distribucije drugim tokom;
• Distribucija Turskim tokom je jeftinija za 25 posto;
• Mađarskoj se neće plaćati odšteta ili penali za raskid ugovora jer, kako je rekla, nije Energoinvest to inicirao.

Faktura kao nastavak antagonizma

Također je za napomenuti da su oba preduzeća Energoinvest i BH-Gas u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine. Konfrontiranje između njih nastavilo se jučer nakon što su iz Energoinvesta objavili da će se 7. maja zaustaviti isporuka plina.

Kao krivca za to su naveli BH-Gas tvrdeći da im nije platio fakturu za isporučeni gas tokom marta ove godine. Iz BH-Gasa su im odgovorili da će platiti za, kako su naveli, 30 sekundi po prijemu ruske fakture od Energoinvesta. Kasnije danas faktura BH-Gas je platio fakturu.

U međuvremenu su u medijskom prostoru spomenuti akteri optuživali jedni druge da žele ostvariti lične interese, dok je ranije spominjano da postoji mogućnost da SAD sankcionira Bosnu i Hercegovinu zbog priključivanja na Turski tok.

Pojavile su se i glasine da je zbog nesuglasica u vezi s Turskim tokom bila upitna ionako krnja entitetska vlada. Međutim, saznajemo da predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić ipak ne želi povući ministre ove stranke, a to je pravdao ciljem da se ne dopusti da Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ima većinu u izvršnoj vlasti, tj. da ima najviše ministara.

Cjevovod ispod Save i Južna interkonekcija

Bosnu i Hercegovinu su zadesili dodatni problemi zbog ruskog plina, kao vrlo značajnog sredstva utjecaja ove države u međunarodnim odnosima. Naime, krajem marta ove godine je Hrvatska radio-televizija (HRT) objavila da je tokom noći izvršena plinifikacija rafinerije u Bosanskom Brodu, čiji je vlasnik ruski Zarubrežnjeft.

Cijevi duge 400 metara su položene ispod korita Save, a to je učinjeno bez saglasnosti Bosne i Hercegovine. Saglasnost državne vlasti je bila potrebna, a ovo je urađeno dogovorom Hrvatske i Republike Srpske.

Cijevi nisu još položene, ali Federacija Bosne i Hercegovine se upustila u realizaciju plinovoda Južna interkonekcija, a koji podržava i SAD. Njime bi se osigurao plin iz Azerbejdžana, a u Bosnu i Hercegovinu bi se distribuirao preko Hrvatske. Ako bi Federacija postala dio ovog plinovoda, time više ne bi bila ovisna o ruskom plinu.