Gazprom razmatra smanjenje isporuke plina na trasi na kojoj je i Hrvatska

Prvi čovjek Gazproma Aleksej Miller najavio je u intervjuu za rusku televiziju 'Kanal 1' da Rusija razmatra smanjenje isporuke plina preko Ukrajine u korist plinovoda čija je izgradnja u tijeku.

- Isporuka preko Ukrajine mogla bi pasti na deset do petnaest milijardi kubnih metara godišnje nakon što profunkcioniraju plinovodi 'Turski tok' i 'Sjeverni tok 2' – otkrio je Miller, odbacivši spekulacije o potpunom obustavljanju izvoza ruskog plina preko Ukrajine zbog političke situacije u toj zemlji. Šef 'Gazproma' upozorio je kako postoje obveze Rusije prema Ukrajini susjednim zemljama koje će se poštivati.

- Ugovor s Ukrajinom o isporuci plina morati će biti revidiran – poručio je Miller, čije su najave od značaja i za Hrvatsku koja 50 posto svojih godišnjih potreba za plinom namiruje uvozom iz Rusije. U Europskoj uniji ovisnost o ruskom plinu još je veća, dvije trećine potrebnih količina članice Unije uvoze iz Rusije i Norveške, a samo jednu trećinu proizvode same uz najavljeni pad proizvodnje.

Jedan krak plinovoda 'Turski tok', čiji je glavni pravac preko Crnog mora prema unutrašnjosti Turske, trebao bi ići prema južnoj i jugoistočnoj Europi. Izgradnju tog plinovoda 'Gazprom' je počeo u svibnju prošle godine a trebao bi proraditi krajem 2019..

Ishođenje dozvola za gradnju 'Sjevernog toka 2', koji preko Baltika povezuje Rusiju i Njemačku, još je u tijeku, pa planirani početak gradnje za početak ove godine nije ostvaren.

Još se čekaju dozvole Finske i Danske za polaganje plinovoda u baltičko podmorje.

Ukupan kapacitet 'Turskog toka' iznositi će oko 30 milijardi kubnih metara, dok će 'Sjeverni tok 2' moći povući 55 milijardi kubnih metara plina. S druge strane, prošle godine dostignut je rekordni tranzit ruskog plina preko Ukrajine od 93 milijarde kubnih metara. Otuda ne čude najave prvog čovjeka 'Gazproma' da će se pravci isporuke morati uskladiti s novim plinovodima, piše Jutarnji list.

Energetika.ba