Globalne zalihe dizela se smanjuju jer se rafinerije bore da održe korak sa brzim oporavkom potražnje nakon pandemije, pogoršavajući akutnu globalnu nestašicu energenata koja je već izazvala porast cijena plina, uglja i sirove nafte.
U vrijeme kada su centralne banke zabrinute zbog stopa inflacije koje nisu viđene decenijama, nestašica dizela mogla bi dodatno povećati troškove goriva i transporta te pojačati pritisak na maloprodajne cijene.
Uvoz dizela iz SAD-a i Azije na koji se Evropa oslanja bio je ograničen posljednjih sedmica zbog veće domaće potrošnje.
Zalihe u području prerade i skladištenja Amsterdam-Rotterdam-Antwerpen (ARA), koje uključuju dizel i lož ulje, pale su prošle sedmice za 2,5 posto, pokazali su podaci holandske konsultantske kuće Insights Global.
Regionalne zalihe bile su na najnižem nivou za ovo doba godine od 2008., prema podacima, dok su singapurske zalihe srednjih destilata također pale na višegodišnji minimum od 8,21 milion barela.
Cijene dizela u sjeverozapadnoj Evropi dostigle su u ponedjeljak 114 dolara po barelu, što je najviše od septembra 2014., dok su marže na naftu prošle sedmice dostigle dvogodišnji maksimum, javlja Reuters.
(Energetika.ba / Fena)
Potpisan ugovor o izgradnji vjetroparka “Ljubuša”
